Avanturisti, šibicari i ministri

Glavni problem projekta „Evropa sad“ nije prikupljanje kratkoročnih sredstava, već trajna finansijska nestabilnost Crne Gore. Avanturizam je moguć u privatnim poslovima, ali avanturizam sa državnim finansijama može skupo koštati društvo

piše: Slobodan Jovanović

vremenima moje profesionalne afirmacije teško se sticala reputacija ukoliko u onome što radite nije bilo znanja, ozbiljnosti i rezultata: teže je tada bilo prodavati maglu pored ozbiljnih autoriteta u mnogim oblastima.

Sa opštim slomom svih vrijednosti, posebno obrazovanja, snizili su se kriterijumi u cijelom društvu, što je dovelo do stvaranja novih elita, iznjedrenih iz krugova ranije teško zamislivih. Ozbiljni, učeni, profesionalni i stručni ljudi gube trku sa novom kastom prevaranata, manipulatora, populista i prodavača magle. I to sve zahvaljujući pučini grdnoj koja sve teže podnosi racionalnost i realnost u odnosu na zavodljive i populističke šarene laži.

ŠARA, MARA, DARA…

Problem sa vodećim ljudima iz „Evrope sad“ je što nikada od njih nijesmo čuli gole činjenice i ozbiljne ekonomske analize. Uvijek su to bile prizemne manipulacije podacima sa ciljem da se zabašure istine ili da se EPP-om predstave nekakvi epohalni uspjesi. Posebno kad se prave komparacije sa periodima kojima nijedan ozbiljan profesionalac nikada ne bi pribjegao, jer su neumjesne.

Poput, recimo, upoređenja turističkih prihoda u odnosu na godinu sa udarnom pandemijom korone ili veličanja budžetskih prihoda u situaciji drastičnog rasta cijena, naročito akciznih petroproizvoda, kada se poreski i akcizni procenti obračunavaju na uvećanu osnovu. To se odnosi i na razmetanje kešom u trezoru…

U ,,slučaju“ emitovanih državnih obveznica – zbog kojeg ovih dana pljušte tužbe i kontratužbe – imali smo ,,objašnjenje“ ES. Kao kad vas, recimo, šibicari zamajavaju sa ,,šara, mara, dara…“ dok vrte kutije šibica sa kuglicom staniola, koja na kraju završi u džepu ili pod rukom šibicara, dok vi bezuspješno pogađate ispod koje je kutije.

SPORNO ZADUŽENJE

Da krenemo baš od početka. Svako ko nešto pojmi o prodaji državnih obveznica zna da je to proces koji može trajati i do mjesec ili više dana.

Ako je 42. vlada izabrana u parlamentu 4. decembra 2020. godine, da uzmemo da je istina da su, po informaciji iz ES, pregovori o prodaji započeti 23. novembra iste godine, onda je logično pitati: u kom svojstvu su M. Spajić i J. Milatović pregovarali o prodaji obveznica i po čijem nalogu?

Kažu iz ES da je Vlada donijela zaključak br. 07-208 na śednici 7. 12. 2020. g. o prodaji obveznica, pa ispada da su pregovore pomenuta gospoda vodila samoinicijativno, bez odluke Vlade i to – kao obični građani!

Takođe, iz ES kažu da je zaduženje utemeljeno rebalansom budžeta iz juna 2020. Da vidimo što je zapisano u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu Crne Gore za 2020. godinu? U članu 6, stav 3, piše da će ,,… do 338.000.000 eura biti obezbijeđeno kroz zaduženje na međunarodnom i domaćem tržištu, kao i kroz donacije“. Dakle – do 338 miliona!

Ko je onda odobrio vladi Zdravka Krivokapića zaduženje od 750 miliona? Ili je ta vlada dala sebi pravo da ignoriše sve zakone i procedure, kao što su ignorisali obavezu da u 2021. godini privremenim finansiranjem budžeta troškove prilagode proporcijama iz budžeta za 2020. godinu, kako Zakon o budžetu nalaže.

PROCEDURA

Uobičajena procedura emitovanja državnih obveznica (government bonds) i njihovog uvrštenja na berzu, podrazumijeva objavljivanje prospekta koji sadrži nominalnu vrijednost, valutu izdanja, vrstu obveznice, visinu i dinamiku isplate kuponskih kamata i ostala prava i obaveze izdavaoca i kupca.

Obveznice mogu glasiti na ime ili na donosioca, a moraju sadržavati nominalnu vrijednost, kamatnu stopu, seriju i broj. Objavljivanjem prospekta se poziva široki krug zainteresovanih investitora i postižu što bolji uslovi. Pitanje je zašto se nije pristupilo javnoj prodaji, već se prodaja obavila preko određenih finansijskih institucija? Kad već pominju iz ES prodaju obveznica iz 2019. g. tada je postignuta kamata od 2,55% na rok od 10 godina putem javne prodaje na berzi, kada se prijavilo preko 190 zainteresovanih investitora.

Slobodan Jovanović

Što se tiče navodnog diskonta od 3,51 milion eura, kojim je navodno obezbijeđena niža kamata (2,875%) u odnosu na navodno nominovanu (2,9%), to mora imati pismenu potvrdu jer se radi o pregovorima u ime države, bez obzira što Spajić nije imao ni mandat, ni funkciju koja bi ga delegirala da započne te pregovore.

Pominjanje desetina zgroženih investitora zbog nečijeg navodnog neznanja je poznata praksa Spajića & co. da jeftinim štosovima zabašure istinu.

Kako se radi o dugoročnim obveznicama, one se vjerovatno obračunavaju anuitetno, uz obračun opadajuće kamate ili obračunom jednakih anuiteta ponderisanjem kamate. Obveznica sadrži nominalnu vrijednost i njihov zbir čini ukupnu sumu zaduženja, dok je kamata naznačena na kuponima. One se mogu prenositi na druga pravna lica i može se dalje trgovati njima. Cijena po kojoj se dalje prodaju održava i povjerenje u njihovu naplativost, odnosno u kreditnu sposobnost Crne Gore.

ĐE SU 3,51 MILION

To što nije bilo prenosa tih 3,51 milion eura, već ih je investitor navodno zadržao, nipošto ne umanjuje potrebu da se ispita pozadina navodnog diskonta.

Samo ću napomenuti da tih 3,51 milion eura nipošto ne odgovara razlici između kamate od 2,9% i kamate 2,875%, iako to jeste razlika na nominalni iznos kredita. Svako ko je uzimao kredit, da se poslužim primjerom ES, zna da na kredit od 100.000 eura uz kamatu od 6% na rok od pet godina kamate neće biti 3.000 eura, koliko iznosi 6% na nominalni iznos, već mnogo, mnogo veća. Pa čak i da se obračuna sa kamatom 5%, što sugeriše ES kao primjer datog diskonta.

Pominjanje nekog novijeg zaduženja po kamati od 7,5% spada u uobičajeni asortiman sitnih prevara gospode iz ES. Ne pada mi na pamet da branim aktuelnog ministra finansija, daleko bilo, ali nije ukusno upoređivati vrijeme kad su se emitovale državne obveznice, kada je euribor bio – 0,5% na šestomjesečnom nivou i sadašnje vrijeme kada je on preko +3%.

Inače, euribor su kamate po kojima vodeće svjetske banke međusobno pozajmljuju sredstva i uvijek su niže od kamata na tržištu makar za dva-tri procenta. Obzirom na rejting Crne Gore nakon dvije i po godine urušavanja crnogorske privrede i neodgovornog zaduživanja za tekuću potrošnju, te kamate su još veće.

Takvoj situaciji je nesumnjivo doprinio program „Evropa sad“, kada je ukidanjem doprinosa za zdravstvo i povećanjem minimalnih zarada drastično povećana opšta potrošnja.

Mada je poenta nešto drugo: vrlo neodgovorno se pristupilo kalkulaciji za prikupljanje sredstava za zdravstveni fond na pazi pretpostavki, a ne egzaktnih podataka i provjerenih procedura. Nema zemlje u svijetu koja neće prvo kroz praktičnu primjenu obezbijediti prilive u planiranom obimu pa tek onda pribjeći

tako radikalnoj mjeri, a ne kao što je „Evropa sad“ povukla radikalni potez, pa tek onda ušla u rizik (ne)mogućnosti obezbjeđenja sredstava.

Međutim, glavni problem projekta „Evropa sad“ nije prikupljanje kratkoročnih sredstava, već trajna finansijska nestabilnost Crne Gore. Vi možete povećavati potrošnju u zemlji koja u velikom procentu zadovoljava potrošnju sopstvenom ponudom i na taj način dalje podsticati njen privredni rast.

Crna Gora ima kontinuirani platni deficit u odnosima sa inostranstvom, zbog male pokrivenosti uvoza izvozom i malim postotkom sopstvene ponude u odnosu na potrošnju.

Povećanje potrošnje u Crnoj Gori imaće za posljedicu prevashodno povećani uvoz, što samo može još više pogoršavati platni bilans Crne Gore sa inostranstvom. Crna Gora nema načina da pokrije na kratki i srednji rok te uvećane deficite do još većim zaduživanjem u inostranstvu. Baviti se brokerskim poslovima i mikroekonomijom ne znači da je neko sposoban voditi makrofinansije jedne države.

Avanturizam je moguć u privatnim poslovima, ali avanturizam sa državnim finansijama može skupo koštati društvo. Kad su makrofinansije u pitanju moraju se poštovati određene proporcije i održavati u prihvatljivom odnosu. Inače, dolazi do finansijske nestabilnosti koja može voditi do potpune državne nelikvidnosti.

Pobjeda