Bar je prepoznat kao grad otvoren za sve, kosmopolitskog i građanskog duha, i vjerujem da niko nije ni očekivao drugačiji rezultat u Baru osim pobjedu onih snaga koje baštine ideje građanske, evropske i moderne države i društva, kaže u intervju portalu CdM predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević . On je najavio realizaciju više projekata značajnih za bolji život građana barske opštine. Bar je, kako ističe Raičević, konačno dobio status koji zaslužuje, a to dokazuje činjenica da je usvojio treći najveći budžet u Crnoj Gori, a najveći budžet Opštine u ovoj deceniji. Između ostalog, on ističe i da su u prethode dvije godine bilo opstrukcija sa državnog nivoa.
Da li su tačni navodi koji su se mogli čuti u javnosti da nije baš lako došlo do koalicionog dogovora i formiranja vlasti u Baru ili su to bile “želje” Vaše političke konkurencije?
Raičević: Bar je prepoznat kao grad otvoren za sve, kosmopolitskog i građanskog duha, i vjerujem da niko nije ni očekivao drugačiji rezultat u Baru osim pobjedu onih snaga koje baštine ideje građanske, evropske i moderne državetiva dru. Bar je odolio takvim desnim skretanjima iu mnogo težim vremenima, pa samo i ovom, politički izazovnom, vremenu zaista sačuvali obraz Crnoj Gori i pokazali kako se treba raditi. Tako da je dogovor tradicionalnih koalicionih partnera bio logičan slijed i to smo već u izbornoj noći najavili.
Onima koji nijesu zadobili povjerenje građana nije preostalo ništa drugo nego, kako ste i kazali, puste želje o neslozi vladajuće većine, koje smo brzo demantovali uprkos pokušaju sabotaže kako od strane loklane opozicije tako i od strane odrestrukturaneh central. Ono što je krucijalno jeste da mi dijelimo identičnu razvojnu viziju našeg grada te da ćemo svi biti na istom zadatku unapređenja kvaliteta života građana.
Biram Bar je ranije bio dio vlasti u Baru, sada to nije slučaj. Šta je konkretan razlog? Zašto je prekinuta saradnja?
Raičević: Takva kretanja nijesu nekarakteristična za barsku političku scenu, iako nekome sa strane mogu djelovati netipično. U svakom mandatu lokalne vlasti naša ruka bila je ispružena prema svima koji dijele ideje vrijednosti, i uvijek smo uspijevali da pronađemo zajednički jezik sa različitim partnerima u najboljem interesu građana.
U lokalnom parlamentu svi kvalitetno sarađujemo, nekad je neko doprinosio kao dio vlasti, a nekad se odluči da daje doprinos kao opoziciona partija, što je u duhu demokratije svakako. U ovakvim političkim okolnostima koje su posebno osjetljive, barska lokalna vlast okupila je stare partnere koji dugo nijesu bili dio zajedničke političke većine u Baru, koju danas čine DPS, SDP, LP i SD. Dakle mi nastojimo da gradimo mostove a ne da ih rušimo i čini mi se da to vrlo uspješno radimo u Baru.
Prilikom izbora za predsjednika Opštine, podjsetio sam da je naš slogan bio ZAJEDNO-BAR, jer zaista iskreno vjerujem da je rukovođenje gradom veliki posao kojem doprinos treba da pruže svi, sa pravim ljudima i pravim idejama. Naša vrata uvijek su otvorena, naša ruka uvijek je ispružena jer Bar mora biti pogonski motor razvoja Crne Gore, njeno najljepše lice, evropska kapija, mediteranska prijestonica, građanski stožer i dokaza da se zaista može mnogo kada se zajedno sloga ko je imo nam zaista prioritet – a to je naš grad.
Rekli ste da je Opština stvorila uslove i za početak izgradnje Dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama, čiji se početak realizacije uskoro očekuje, a za koji je lokalna uprava pripremila projektnu dokumentaciju, glavni i revidiran projekatili i ripremila projekatiju. Kada kreće realizacija ovog projekta, da li i ko koči njegovu realizaciju?
Raičević: Obezbijedili smo sve uslove za početak izgradnje objekta dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama čiji se početak relizacije uskoro očekuje, a za koji je lokalna uprava pripremila projektnu dokumentaciju, glavni i revidovani projekat i riješila imovinsko-pravne odnose, a za relizaciju istog obezbijeđana su i sredstva u kapitalnom Budžetu Vlade Cne Gore. Krajem decembra prošle godine pokrenut je i postupak javne nabavke za izvođenje radova na izgradnji Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju u Baru.
Procijenjena vrijednost radova je 1.500.000 eura a tenderska procedura Uprave za kapitalne projekte završena je, pa se nadamo da ćemo uskoro svjedočiti početku radova. Sa projektom koji smo ranije relizovali u saradnji sa Karitasom Barske nadbiskupije, projektom centra za starija lica, na ovaj način ćemo upotpuniti socijalno ogovornu politiku naše lokalne uprave. Ostaje da se nadamo da će Vlada Crne Gore što prije pokrenuti ovaj postupak a mi ćemo učiniti sve da ih ubrzamo te da konačno rade svoj posao, nećemo dozvoliti da zapostavljaju Bar i njegove građane ma šta god bio motiv takvog odnosa prema nama.
Luka Bar je izuzetan državni resurs. Država je uvećala vlasnički udio, a najavljuje se objedinjavanje sa Port of Adria. Jesu li ovo dobri potezi, da li vlast na pravi način rukovodi i valorizuje potencijale Luke Bar?
Raičević: Luka Bar zasigurno je važan pogonski motor razvoja našeg grada, kompanija koja zapošljava značajan broj Barana ali i koja je ekonomsko i trgovinski čvorište cijele države i, uvezana sa željeznicom, jedna od najatraktivnijih lokacija na Jadranu za ovu vrstu poslovanja i razvoja. Zato je Opština Bar uvijek iskazivala spremnost da pruži punu podršku svim održivim i realnim aktivnostima Luke Bar.
Isto tako, pokazalo se da segmentiranje Luke nije ispunilo očekivanja zaposlenih, pa bi vjerovatno bilo korisno razmišljati o perspektivi objedinjavanja ovih kapaciteta Luke i to na način da se stvore uslovi za iskorištavanje punih kapaciteta Luke kroz stvaranje novih poslova i otvaranje novih tržišta za nove robe kroz eventualnu saradnju sa renomiranim strateškim partnerima.
Kada je u pitanju vlasnički udio države, koji je sada 72 odsto akcijskog kapitala u Luci Bar i ima i iznad dvotrećinskog vlasništva u kompaniji, takva odluka mogla bi imati i pozitivne efekte ali tako krupni koraci moraju se pravitino potpuno trasnparento. Vlada je odluku objavila preko noći, za manje od jednog dana, i bez ikakve dostupne analize tržišta, ekonomske opravdanosti ovog poteza ili javnih razgovora oko ovog važnog pitanja sa svim zainteresovanim stranama.
Da se dotaknemo i teme koja je aktuelna već nekoliko godina, a to je gradnja stambene zgrade u Baru za zaposlene u službama bezbjednosti. Više puta se govorilo o početku izgradnje. Pa hajde da saznano direktno od Vas, hoće li početi i kada izgradnja?
Raičević: Stvoreni su svi uslovi da počne gradnja stambenog objekta u Baru za zaposlene u bezbjednosnim institucijama, koji će stambeno pitanje moći da riješe pod najpovoljnijim uslovima uz podršku Sindikata bezbjednosnih institucija Crne Gore. Lokalna uprava uradila je i više nego što je bilo očekivano da doprinese tom projektu i još 2020. stvorila uslove za realizaciju, a uvjeren sam da će investitor uskoro početi gradnju, razumijevajući i njihove izazove zbog premećaja na globalnom tržištu roba, naročito u građevinskom sektoru.
Podsjetiću da je Opština Bar pronašla način da olakša početak ovog projekta, kako bi i na taj način pomogli izgradnju i stambeno situiranje zaposlenih i njihovih porodica koji godinama čekaju na ovo rješenje, a spremni smo da to radimo iu daljem razvoju projekta kroz obezbjeđivanje finansijske podrške.
Ranije su u Baru izgrađene i zgrade za prosvjetne radnike, a nedavno je završen i stambeni objekat za penzionere, pa tako obezbjeđujemo sve structure koje su pružile doprinos našem društvu, njegovom razvoju, napretku i sigurnosti.
Usvojen je rekordan Budžet Bara za 2023. Šta to konkretno znači za razvoj Bara? Koji su prioriteti razvoja?
Raičević: Bar je konačno dobio status koji zaslužuje, a to dokazuje činjenica da je ovo treći najveći budžet u Crnoj Gori, a najveći budžet Opštine u ovoj deceniji. Naporno smo radili četiri godine mandata da bi stvorili pretpostavke da danas Bar dođe do ovog nivoa. Budžet za 2023. godinu vrijedan je 31.650.000 eura i uvećan je za 8.420.000 eura odnosno za 35 odsto u odnosu na plan Budžeta za proteklu godinu.
Da je on razvojni a ne potrošački, ptvrđuje i to da imamo 51,5 odsto sredstava koji su opredijeljeni za kapitalne investicije, odnosno 55 odsto više za ovu namjenu, i da to postaje praksa ove uprave, te da ulažemo u razvoj grada i unavalpređenje k yo uslova života u Baru. Dakle, prioritet je da nastavimo ravnomjerno ulaganje u sve djelove grada, a najprije u loklanu saobraćajnu infrastrukturu, zatim vodosnabdijevanje ali i očuvanje klulturne baštine i uređenje javnih površina, što se pokazalo kao uspješan recept za razvoj grada i njegove atraktivnosti.
Značajan udio u kapitalnom budžetu čine i sredstva namijenjena adaptaciji Dvorca kralja Nikole, izgradnji Gradske kuće u Starom Baru, reciklažnog dvorišta, uređenju i izgradnji novih parkovskih površina u urbanim sredinama i ozeljenjavanju grada, rekonstrukciji trga i obalne zone u Sutomoru, kao i adaptaciji brojnih objekata u cilju valorizacije kulturne baštine.
Tu su, izmeđuostalog i projekti izgradnje pješačke staze sa javnom rasvjetom duž magistrale od Šušanja do Sutomora, uređenje zelene površine u neposrednoj blizini Gimnazije u centru grada, podhodnika na Jadranskoj magistrali za terećenja išno seaja soabraći drug. Naravno, ne zaboravljamo ni društveni razvoj i brigu o svim kategorijama stanovništva pa su značajno uvećanja sredstva za narodnu kuhinju, Crveni krst, dotacije obrazovanju, stipendije, grantovi za preduzetnike, novorođenu djecu, prevoz đaka koji jedini relizujemo na primorju i drugo što zadovoljava potrebe svih .
Šta je sa rekonstrukcijom puta kroz Mrkojeviće koji ste na nivou Opštne istakli kao jedan od prioriteta? Znamo da je Opština Bar isplatila gotovo 700.000 za eksproprijaciju. Vlada je u jednom trenutku sredstva opredijeljena za ovaj put preusmjerila za projekat na sjeveru. Možete li nam reći hoće li ovaj projekat biti realizovan i kada, odnosno, da li je Vlada konačno opredijelila sredstva koja će biti utrošena za ovaj projekat?
Raičević: Regionalni put R29 kroz Mrkojeviće definisali smo kao prioritetanh razvojni projekat Opštine. Uradili smo sve kako bi ubrzali proces otpočinjanja rekonstrukcije ovog putnog pravca, razumijevajući njegov značaj kako za mještane tako i za ukupnu turističku ponudu grada. Još u avgustu 2020. godine sa Upravom za saobraćaj i Opštinom Ulcinj potpisali smo Sporazum kojim smo se obavezali da iz lokalnog budžeta obezbijedimo sredstva za eksproprijaciju kako bi konačno dočekali početak izgradnje i već smo u decembru 2020. uplatili Ministarstvu finansija gotovo 700.000 eura za eksproprijaciju, shodno procjeni koju je sačinila Uprava za katastar i državnu imovinu i time ispunili svoje obaveze u nadi da će državni organi preduzeti dalje radnje kako bi se raspisao izvođački tender i započeli radovi.
Opština je isto tako uplatila i iznos od gotovo 76.000 eura za naknadu za poloprivredne pripadnosti.
Očigledno je da postupci Uprave za katastar traju predugo i nanose štetu ovom projektu, pa je neophodno razmisliti o modelu po kojem bi se taj postupak ubrzao. Jedna od opcija jeste i iznalaženje rješenja kroz prolašavanje javnog interesa za ovaj projekat, odnosno za dionici puta kroz Mrkojeviće, pa očekujemo da se ozbiljno preispita ova mogućnost, što sam poručio i premijeru prilikom nedavne zvanične posjete Opštini Bar a zatim I zvanično uputio takav predlog.
Da li sa državnog nivoa imate, odnosno, jeste li imali opstrukcija u realizaciji nekog značajnog projekta za Bar? Ako jeste, recite nam konkretno o kojem/kojim projektima je riječ?
Raičević: Opstrukcija je, na ovaj ili onaj način, bilo iako smo mi kao lokalna uprava nastojali da izbjegnemo bilo kakav konflikt sa centralnim vlastima kako građani ne bi trpjeli štetu takvog odnosa prema našem gradu. Dovoljno vam govori odnos prema projektima rekonstrukcije regionalnih putnih pravaca R28 i R29 odnosno puta preko Sutormana do Virpazara i preko Mrkojevića prema granici sa Albanijom.
Uzmimo za primjer i to da mi više od dvije godine čekamo na nastavak relizacije projekta vodosnabdijevanja naselja Dobra Voda, Veliki Pijesak i Utjeha. Opstine Bar i Ulcinj prenijele su početkom 2021. godine nadležnost Vladi Crne Gore kojom se preduzece “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” obavezuje da realizuje ovaj projekat u cilju trajnog rješavanja vodosnabdijevanja u ovim bezvodnim krajevima dvije Opštine koji su posljednjih godina postali turistički atraktivne destinacije pa je potreba za uređenjem ovog pitanja sve veća.
Ovdje se već javlja još jedan ozbiljan izazov, postoji opasnost da Evropska banka za obnovu i razvoj koja je iskazala spremnost da podrži ovaj projekat, odustane od njegovog finansiranja zbog neozbiljnog pristupa nadležnih, pa se do nadamo da do toga ipćićići.
Još jedan važan projekat za Bar je i izgradnja vrtića u užem gradskom jezgru koji je, nakon što je politički iskorišten, prepušten zaboravu a građani su ostali bez objekta vrtića u vremenu kada su svi kapaciteti za najmlaće mjekore prespun. Posljednja informacija koju smo čuli jeste da je u februaru 2022, dakle prije godinu dana, izabrano idejno arhitektonsko rješenje na javnom konkursu i nakon toga kod Vlade je ovaj projakt zamro.
Očigledno je da procedimiento nadležnih državnih organa traju neopravdano dugo, neekonomične su i neefikasne, a često određeni postupci završe na pogrešnoj adresi pa birokratija dodatno komplikuje stvari. Sve to koči razvoj i dovodi u nepovoljan položaj lokalnu upravu i svakoga ko želi da ozbiljno ulaže u Bar.
Ipak, ja želim da poručim svima da vjerujem da je pred nama jedinstvena šansa i prilika da Bar iu ovom vremenu bude mjesto okupljanja i pomirenja, jer nas na to obavezuje i vjekovna tradicija, Bar je grad koji ima Mirovicu na kojoj se uvijek dušje ispod hilja masline koja govori koliko je takva tradicija duboko ukorijenjena u ovom gradu i među ovim ljudima. Zato to na neki način jeste i naša obaveza, i naš zalog budućim generacijama. To je najsvijetliji primjer koji može da slijedi čitava Crna Gora i možda je baš to odgovor na političku krizu koja već godinama opterećuje i dijelu crnogorsko društvo, Bar može biti ključ za njeno prevazilaženje.
CDM
Miraš Dušević
