Činjenica da predsjednički kandidat Demokatskog fronta Andrija Mandić koji ima srpsko državljanstvo, nema njihova dokumenta i prebivalište u Srbiji, ne abolira ga od činjenice da shodno Zakonu o crnogorskom državljanstvu može da izgubi crnogorsko državljanstvo ukoliko ga je stekao suprotno tom propisu, ocijenio je ekspert za državljanstva i prebivališta Bojan Bugarin u emisiji “Znam da znaš” na Gradskoj RTV.
“Do 3. juna 2006. nemoguće je bilo imati državljanstvo i Crne Gore i Srbije”
„Izjava Mandića da ima državljstvo Srbije, bilo bi vrlo interesantno čuti i znati kada ga je stekao. Činjenica što on nema papire, dokumenta, ličnu kartu ili pasoš, odnosno to ga ne abolira od činjenice da ukoliko je stekao suprotno Zakonu o crnogorskom državljanstvu, odnosno ukoliko je državljanstvo Srbije stekao nakon 3. juna 2006.godine. Apsolutno ga činjenica da nema ličnu kartu, pasoš ili prijavljeno prebivalište u Srbiji ne abolira od činjenice da shodno Zakonu o crnogorskom državljanstvu treba da ga izgubi po sili tog zakona. Ja sam čitao njegovu izjavu da je on to državljanstvo stekao na legalnom postupku na legalan način u nekon zakonitom postupku. meni bi bilo interesantno da vidim kako bi ga stekao, ja bih zbog gledalaca, volio bih da pojasnim malo bliže tu problematiku sticanja državljanstva ” ističe Bugarin.
On kaže da je do 3. juna 2006. dok je postojala državna zajednica Srbije i Crne Gore nemoguće bilo imati i državljanstvo Crne Gore i državljanstvo Srbije.
”Sve dok je psotojao taj oblik državne zajednice, prvo SFRJ, pa SRJ i onda državne zajednice, vi nijeste mogli iamti državljanstvo obije države člnaice. Mogli ste imati savezno državljanstvo. Jako bih volio da vidim na koji način je stekao kako tvrdi na legalan način državljanstvo Srbije, kada prosto državljanin Crne Gore nije mogao imati državljastvo obije države. Ja ću navesti da je bilo primjera gdje ste imali državljani Crne Gore koji su trebali da u periodu 2003. i 2004. godine zasnuju radni donos u organima Srbije, svi ti ljudi su tada morali da se odreknu crnogorskog državljanstva, da bi dobili srpsko. Bilo je takvih primjera da zbog zsbiavnaj radnog odnosa u organima u Srbiji da bi dobio srpsko državljanstvo. Da zaključim nemoguće je bilo prije 2006.godine imati tri državljanstva “, ističe Bugarin.
Upitan koje posljedice bi to moglo imati ako se utvrdi da je Mandić nezakonito stekao državljanstvo Srbije, on kaže da bi imali istu situaciju kao i za Milojka Spajića.
” To obavezuje MUP da hodno Zakonu o državljanstvu po službenoj dužnosti pokrenu postupak za gubitak državljanstva po sili zakona. Koliko sam vidio iz medija u proteklih 10 dana službenici MUP-a su istakli da je pokrenut postupak u slučaju gospodina Mandića na osnovu njegove izjave i da će on biti pozvan u MUP-u da da izjavu, da se izjani na okolnosti da ima državljanstvo Srbije. Kada to MUP planira mi to ne znamo. Zakonska posljedica je, ako se utvrdi da je nezakonito stekao državljanstvo Srbije, gubitak državljanstva Crne Gore”, kaže Bugarin.
Od dana gubitka crnogorskog državljanstva, kako kaže, Spajić više ne može biti politički aktivan.
”To će ga diskvalifikovati iz političkog života Crne Gore, neće iamti pravo da bude biran, neće moći da bude lider političke partije. Neće više biti priustan na političkoj sceni Crne Gore. Po zakon nakon godinu dana zakonitog neprikidnog boravka to lice može ponovo aplicirati za dobijanja crnogorskog državljanstva, u njegoom slučaju to bi značilo da bi morao imati pet godina privremnog boravka u Crnoj Gori, shodno Zakonu o strancima. Nakon tih pet godina dobiti stalni boravak i od momenta stalnog boravka počinje da teče taj rok za dobijanje državaljanstva. Od šest do sedam godina bi mu trebalo da dobije ponovo crnogorsko državljanstvo ” navodi Bugarin.
On navodi da oko 540.000 lica ima biračko pravo u Crnoj Gori.
“Dolazimo do brojke koja pokazuje da 88 odsto građana je upisano u birčaki spisak. Prema podacima nvo sektora četiri opštine imaju više upisanih lica nego što imaju stanovnika. Prema mojem istraživanju, imate od 80.000 do 100.000 koja se nalaze u birčakom spisku,a nemaju zakonski osnov da se nalze u Biračkom spisku. Ako bi se to desilo da imamo od 440.000 do 460.000 birača. Veliki broj lica je stekao državljansto u drugim državama i regulisao prebivalište u tim državama suprotno Zakonu o crnogorskom državljanstvu, čime su se stekli zakonksi uslovi da im se oduzme crmogorsko državljanstvo. Čime im se oduzme crnogorsko državljanstvo, oni se brišu.
Gradski.me
