Ozbiljni propusti u kontraobavještajnoj zaštiti, zakazala ANB
Prema informacijama iz istrage kojima M portal raspolaže, stranci koji su prokopali tunel do depoa Višeg suda mogli bi biti albanski ili turski državljani. Svakako, oni to ne bi mogli uraditi da neko iz bezbjednosnog sektora nije zažmurio na jedno oko i napravio namjerne propuste u kontraobavještajnoj zaštiti zgrade Višeg suda ali i svih ostalih vitalnih državnih institucija koje se nalaze u blizini.
Dok su se juče Uprava policije, Viši sud i Vlada Crne Gore prepucavali oko toga čija je odgovornost što je, u sred institucionalnog središta države, do depoa suda iskopan tunel, ispreturani dokazi, a dio njih i nestao, niko nije pomenuo najodgovornije za ovaj nesagledivi propust službi bezbjednosti – Agenciju za nacionalnu bezbjednost.
Kada je riječ o objektima poput zgrade Višeg suda, u čijoj su neposrednoj blizini i zgrade Skupštine, Predsjednika Crne Gore, Vlade, tužilaštava, Centralne banke… Agencija za nacionalnu bezbjednost, shodno svojim zakonskim ovlašćenjima, vrši kontraobavještajnu zaštitu štićenih ličnosti i objekata, zbog čega odgovornost za neovlašćeni upad u depo Višeg suda ide upravo na adresu stuba bezbjednosnog sektora, ANB.
Posao Agencije je da vrši kontraobavještajnu zaštitu objekata tako što provjerava službenike angažovane u štićenom organu, ali takođe provjerava i sva lica koja su nastanjena u blizini objekta koji se štiti, kao i lica koja povremeno borave u blizini (po osnovu obavljanja posla i slično). U konkretnom slučaju, operativci Sektora za kontraobavještajnu zaštitu ANB je trebalo da provjere sva lica koja borave u blizini zgrade Višeg suda, pa čak i ona koja su se tu našla po osnovu zakupa stana. Osim toga, kada se izvode građevinski radovi na štićenom objektu, kao što je slučaj sa zgradom Višeg suda, neophodno je preduzeti dodatne aktivnosti u cilju sveobuhvatnije zaštite, koja podrazumijeva vršenje provjere za sva lica koja učestvuju u izvođenju radova, objašnjavaju izvori M portala iz obavještajnog sektora.
Načelnik Sektora za kontraobavještajnu zaštitu u ANB je Dževad Kožar, a njegov direktni nadređeni je Artan Kurti, kontroverzni generalni inspektor Agencije i blizak prijatelj odlazećeg premijera Dritana Abazovića.
Prema prvim informacijama na dan kada je tunel otkriven, nakon višesatnog uviđaja i zahvaljujući promaji, a ne radu policije i agenata ANB-a koji su uključeni u istragu, iz depoa Višeg suda nestali su laptopovi Do Kvona, „kralja kriptovaluta“ koji je uhapšen u Crnoj Gori i iskorišten za pokretanje političko-medijske kampanje protiv aktuelnog mandatara Milojka Spajića.
Mada je predsjednik Višeg suda Boris Savić saopštio da se Do Kvonovi laptopovi ne nalaze u tom depou, informacije kojima M portal raspolaže govore drugačije. S obzirom na to da su i Sjedinjene Američke Države jedna od zemalja koje vode istrage protiv Do Kvona, te da njihove službe pomno prate svaki korak u istrazi koja se vodi u Crnoj Gori, informacije do kojih je M portal došao pokazuju da je u periodu od prijave provale u depo Višeg suda do otkrivanja tunela jedan od laptopova Do Kvona bio uključen.
Strane partnerske službe su u probijanju tunela do depoa Višeg suda, propustima u obezbjeđenju objekta, vođenju istrage i narativu koji prati čitav skandal već prepoznale i djelovanje ruskih tajnih službi, čiji je cilj ovog puta sprječavanje formiranja Vlade Milojka Spajića, u kojoj ne bi bilo njima odanih partija. Naime, juče je već saopšteno da su tunel kopali strani državljani što ukazuje na to da najvjerovatnije nikada neće biti otkriveni i da su radili uz pomoć pojedinaca iz crnogorskog bezbjednosnog sektora. Sličnu situaciju smo već vidjeli kod istraga o hakerskim napadima na sistem državnih institucija i serije dojava o bombama širom države, koje nikada nijesu izvedene do kraja i niko nije snosio odgovornost za počinjena teška krivična djela.
Hakerski napadi, dojave o bombama i afera Do Kvon dešavale su se prelomnim političkim momentima (hakerski napad neposredno nakon pada Vlade Dritana Abazovića, dojave o bombama uoči izbora, afera Do Kvon uoči parlamentarnih izbora) u Crnoj Gori i trebalo je da posluže za uvođenje vanrednog stanja u državi, kako bi bio obezbijeđen kontinuitet vladavine proruskih snaga, hapšenje političkih protivnika, cenzuru medija i ukidanje osnovnih ljudskih prava za većinu građana. Isti model djelovanja, vođenja istrage i spinovanja javnosti viđen je i nakon otkrića tunela, zaključno sa nestalim stranim državljanima i pronalaskom praznog kombija. Za ranije slučajeve pokušaja uvođenja vanrednog stanja u Crnoj Gori postojala je snažna prepreka – to nije moglo biti učinjeno bez saglasnosti predsjednika države, u tom trenutku Mila Đukanovića. U međuvremenu, na funkciju predsjednika Crne Gore stupio je Jakov Milatović i ovaj ruski pokušaj zavisiće isključivo od njega.
Prema informacijama iz istrage kojima M portal raspolaže, stranci koji su prokopali tunel do depoa Višeg suda mogli bi biti albanski ili turski državljani. Svakako, oni to ne bi mogli uraditi da neko iz bezbjednosnog sektora nije zažmurio na jedno oko i napravio namjerne propuste u kontraobavještajnoj zaštiti zgrade Višeg suda, ali i svih ostalih vitalnih državnih institucija koje se nalaze u blizini.
U depou Višeg suda nalazilo se oko dvije tone kokaina i sedam tona marihuane, koji su bili dokazni materijal u više krivičnih procesa. Prema informacijama iz istrage, već sada bi mogla nedostajati veća količina kokaina iz depoa Višeg suda, zbog čega će kompletna droga iz dokaznog materijala morati ponovo da bude mjerena i popisana. Pretpostavka partnerskih službi je da su svoje „usluge“ na taj način naplatili ljudi iz crnogorskog bezbjednosnog sektora koji su pristali da učestvuju u čitavoj akciji. S obzirom na to da akcija razbijanja ruske špijunske mreže u Crnoj Gori nikada nije završena zbog toga što je Abazović ekspresno smijenio bivšeg direktora ANB Sava Kenteru koji je tu akciju započeo, njeni pripadnici su nesmetano mogli da nastave posao i u ovom slučaju.
Mportal