Osnivač i bivši komandant Jedinice za specijalne operacije (JSO) i ratni zločinac Franko Simatović oslobođen je izdržavanja kazne po haškoj presudi i u četvrtak je prijevremeno pušten na slobodu iz zdravstvenih razloga.
Kako pišu srpski mediji, Simatović je nedavno zbog teške bolesti operiran u Haagu, a raniji izlazak iz zatvora opravdan je neophodnom terapijom koju on u zatvorskim uvjetima navodno ne može primati.
Simatović je iz Amsterdama sletio u Beograd jučer nešto nakon 13 sati te je navodno odmah nazvao obitelj i kratko im poručio da je dobro.
“Dobro sam, odoh ovo da završim” (službenu proceduru po puštanju iz Haaga, prim. aut.), kazao je Simatović, kako prenose srpski mediji.
Uhićen poslije Đinđićeva ubojstva
Podsjetimo, Simatović je do jučer služio kaznu zatvora u Haagu nakon što je zajedno s bivšim rukovoditeljem Službe državne sigurnosti Jovicom Stanišićem uhićen 13. ožujka 2003., samo dan nakon ubojstva premijera Srbije Zorana Đinđića.
Tada je podignuta i optužnica, a nakon prvog suđenja 2013. godine obojica su oslobođena, ali se tužiteljstvo žalilo. Presuda je ukinuta 2015. i postupak je vraćen na početak. Drugo suđenje je počelo 2017. pa su u lipnju 2021. proglašeni krivima za zločine u Bosanskom Šamcu i osuđeni na po 12 godina zatvora. Na ovu presudu žalili su se i Simatović i Stanišić, ali i tužiteljstvo.
Nakon dva desetljeća i najduljeg procesa u povijesti Haaškog suda, Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove sa sjedištem u Haagu u svibnju ove godine izrekao je pravomoćne presude od po 15 godina zatvora nekadašnjim čelnicima resora Državne bezbednosti Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, optuženima za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH.
Osuđeni su za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je doveo do zločina u Bijeljini, Zvorniku, Bosanskom Šamcu, Doboju, Sanskom Mostu i Trnovu.
‘Humanitarni razlozi’
No, i Simatović i Stanišić su tijekom suđenja puštani na slobodu, a iako su u zatvoru proveli osam, odnosno sedam godina, sada, kada su konačno pravomoćno osuđeni, Simatović je pušten na slobodu.
Inače, ovaj slučaj predstavlja posljednji predmet Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju.
Odvjetnik Novak Lukić za Kurir je kazao da su suci i u nekim ranijim slučajevima donosili odluke o prijevremenom puštanju na slobodu iz humanitarnih razloga.
“Pošto još nemamo obavijest i odluku suda, mogu samo pretpostavit da je i u ovom slučaju razlog prijevremenog puštanja bila teška bolest, za koju ne postoje uvjeti da se liječi u Scheveningenu u Nizozemskoj. Zdravstveni razlozi su vjerojatno takve prirode da mu se ne može više pružiti liječenje u zatvorskim uvjetima, niti u bolnici u Nizozemskoj, i da je zato predsjednica suda odlučila da Simatovića iz humanitarnih razloga pusti na slobodu, da bude uz obitelj i eventualno na liječenju u Beogradu. Ovim se njegovo izdržavanje kazne završava”, objašnjava Lukić.
Tko je Franko Simatović?
Franko Simatović Frenki je bivši srpski obavještajac i zapovjednik specijalnih snaga Službe državne sigurnosti SR Jugoslavije, a također i osnivač JSO. Rođen je 1. travnja 1950. u Beogradu, a završio je Višu policijsku školu i Fakultet političkih nauka u Beogradu.
Viđan je često u društvu Arkana, a iz sjene izlazi i javnost zapravo doznaje tko je Frenki Simatović tek poslije ubojstva srpskog premijera Zorana Đinđića 2003. godine.
Uhićen je u policijskoj akciji ‘Sablja’ jer je zajedno s Jovicom Stanišićem osnivač JSO, formacije koja je u tom atentatu imala ključnu ulogu.
Nakon dugogodišnje uspješne karijere u SDB, Simatović je najvjerojatnije 1993. imenovan za pomoćnika, odnosno zamjenika načelnika SDB Jovice Stanišića, koji je rukovodio ovom moćnom službom od kraja 1991. do listopada 1998. godine.
Simatović je radio na kontraobavještajnim poslovima u SDB i bio zadužen za zapadne agenture – slovio je za eksperta za CIA i BND, a potom je prešao u novoosnovanu Upravu za obavještajne poslove (takozvanu Drugu upravu) SDB, gde je bio zapovjednika JSO SDB.
Kao visoki službenik tadašnjeg SDB krajem 1991. godine bio je osnivač i komandant JSO, na čijem čelu se nalazio od 1991. do 1998. godine, ali je operativni zapovjednik na terenu bio Milorad Ulemek Legija, koji ga je potom i formalno zamijenio na toj funkciji.
dnevno.hrl
