Grupa slobodnih novinara i građana, koji podržavaju pravo novinara na slobodan rad i ljudsko dostojanstvo, poslala je pismo ambasadorki EU u Crnoj Gori Oani Kristina Popi.
Grupa građana je uoči ostavljanja pisma održala i šesti protest ispred delegacije EU kako bi još jednom ukazali na problem mobinga i diskrimanacije novinara i novinarki.
Pismo prenosimo u cjelosti:
Grupa slobodnih novinara i građana koji podržavaju pravo novinara na slobodan rad i ljudsko dostojanstvo protestovala je i prošle subote, ispred zgrade Delegacije EU u Podgorici. Vjerujemo da su naše poruke stigle i do Vas, iako nije bilo nikoga da ih primi, a objavio ih je samo dio crnogorskih glasila.
Nijesmo iznenađeni činjenicom da se, do danas, nije oglasila Vaša savjetnica za odnose sa medijima Nadežda Dramićanin, kojoj je dio naših poruka sa toga protesta upućen. Nijesmo iznenađeni s obzirom na to da ona, tokom gotovo pet godina rada u Delegaciji EU, komunicira sa veoma uskim krugom medijskih kuća i novinara. I to upravo sa onima koji su ignorisali protest ispred zgrade Delegacije EU, kao i sve prethodne.
Smatramo da Delegacija EU nema pravo na selektivan tretman slučajeva ugrožavanja novinarskih sloboda i progona novinara. Zato smo iznenađeni Vašim nereagovanjem na sve češće i sve grublje slučajeve diskriminacije novinara u Javnom servisu Crne Gore. Tim prije što se, do ne tako davno, Delegacija EU kao i druge ambasade zapadnih država redovno i rezolutno oglašavala povodom ugrožavanja novinarskih sloboda.
Kao slobodni ljudi i novinari profesionalci koji se godinama i decenijama zalažu za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, razočarani smo što sve teže prepoznajemo stvarnu podršku briselske administracije uspostavljanju demokratskih vrijednosti u našoj zemlji, pa i u oblasti novinarstva. Zapanjeni smo da u vašim izvještajima nema ni konstatacije činjenice da je Crna Gora postala gotovo sasvim medijska kolonija, jer je ubjedljiva većina medijskih kuća u vlasništvu stranaca. Jednako nam je neobjašnjivo što se tek uzgred pominje kako je uređivačka politika u tim glasilima, gotovo bez izuzetka, latentno ili otvoreno proruska i probeogradska.
Posebno je teško shvatiti ocjene o većoj izbalansiranosti u izvještavanju RTCG, imajući u vidu da je medijska kuća čiji je slogan „Javni servis evropske CG“ zapravo pod snažnim uticajem ključnih poluga ruskoga uticaja u našoj državi – Crkve Srbije /SPC i Demokratskog fronta, uz apsolutno nekritički odnos prema premijeru Abazoviću, njegovoj vladi i partiji koju predvodi. Da ne podsjećamo kakve je kobne posljedice po mir i živote građana moglo imati objavljivanje dezinformacija sa protesta na Belvederu.
Čak ni najnoviji slučajevi progona novinara zbog korišćenja ustavom garantovanog prava da govore jotovanom varijantom crnogorskog jezika, revanšističkog dezavuisanja uglednih novinara raspoređivanjem na neadekvatna, ponižavajuća radna mjesta, nijesu bili dovoljan razlog da se oglasite. Možda biste reagovali, kad biste imali informaciju da ovakvi slučajevi nijesu rijetkost? Rijetkost su samo ljudi koji su imali hrabrost da javno progovore o progonu kojem su izloženi. Možda će Vam nešto značiti podatak da je u medijskoj kući sa oko 750 zaposlenih, novi menadžment podijelio preko 250 novih rješenja zaposlenima. A „pojačanja“ doveo uglavnom iz glasila poznatih po otvorenom promovisanju proputinovske i provučićevske politike.
U namjeri da vam skrenemo pažnju na ove pojave i podstaknemo vas na principijelno reagovanje, okupili smo se i ove subote pred zgradom Delegacije EU. Do sada smo striktno vodili računa da broj okupljenih ne pređe 20, kako ne bismo sebi i policiji pravili proceduralne probleme. Jedini cilj bio nam je da javno pošaljemo poruke. Još ovoga puta pružamo Vam šansu da pokažete da ste naše poruke primili, a spremni smo da Vam ih u direktnom razgovoru i pojasnimo.
Žarko Božović, novinar
Tanja Šuković, novinarka
Darko Šuković, novinar
Vesna Terić, novinarka
Srđan Čović, novinar
Nataša Baranin, novinarka
Snežana Rakonjac, novinarka
Vesna Banović, političke nauke
Mirka Dević, novinarka
Bojana Dabović, novinarka
Julijana Žugić, novinarka
Jadranka Prelević, novinarka
Časlav Vujotić, novinar
Tanja Pavićević, novinarka
Dragan Kankaraš, novinar
Rosanda Mučalica, novinarka
Aleksandra Radoman – Kovačević, ekspertkinja u razvojnim programima
Aleksandar Radoman, filolog, profesor na univerzitetu
Đorđe Šćepović, pisac
Jason Gold, fotograf
Komsa Prijić, građanska aktivistkinja
Seka Metđonaj, spisateljica
Dr Adnan Čirgić, filolog, profesor na univerzitetu
Dr Boban Batrićević, istoričar, profesor na univerzitetu
Dr Milan Marković, filolog, profesor na univerzitetu
Sava Kovačević, magistar, obrazovni ekspert i nastavnik
Jelena Šušanj, filološkinja
Dragan Bogojević, profesor na univerzitetu
Irena Delja, profesorica na univerzitetu
Stefan Todorović, filolog
Maja Bogojević, teoretičarka filma i filmska kritičarka
Dragan Kankaraš, diplomirani inženjer
Ana Pejović, spisateljica
Ivana Pajović, građanska aktivistkinja
Hajdana Huter, građanska aktivistkinja
Svetlana Pajović – Musić, građanska aktivistkinja
Alek Barivić, magistar političkih nauka
Zorka Raičević, turizmološkinja
Đirđe Raičević, građanski aktivista
Milica Raičević, magistarka solo pjevanja
Tanja Knežević – Perišić, novinarka
Tinka Đuranović, Portal Analitika
