Nakon što je nedavno održana zajednička sjednica dvije vlade, crnogorske i albanske u Podgorici, a već je zvanično najavljeno da je u planu zajednička sjednica vlada Crne Gore i Sjeverne Makedonije, a prema nekim nezvaničnim informacijama i sa Srbijom, otvara se pitanje da li je to političko-psihološka priprema za ulazak Crne Gore u kontroverzni Otvoreni Balkan.
Gordana Đurović, profesorica na Ekonomskom fakultetu i predsjednica Crnogorske panevropske unije, u razgovoru za Antenu M kaže da je interesantno posmatrati kako se mijenjaju odnosi između dvije inicijative – Berlinskog procesa i Otvorenog Balkana.
“Prosto se prepoznaje da je Berlinski proces, kao adekvatna međuvladina platforma za saradnju, koja okuplja region i EU, nešto što je ključno.
Otvoreni Balkan u tom kontekstu se posmatra kao dio te zajedničke platforme koju daje Berlinski proces. EU je tu omekšala svoj stav, to isto se dešava i sa vašingtonskom adresom, a i sami tvoritelji Otvorenog Balkana više na tome toliko ne insistiraju. To zaključujemo po tome što su tri sporazuma o Berlinskom procesu, o kretanju sa ličnom kartom kroz region, prepoznavanju diploma državnih univerziteta, posebno doktora, farmaceuta i veterinara, ratifikovana prvo u Albaniji, zatim u Srbiji, potom na Kosovu i evo sad smo i mi pripremili prema parlamentu da se ratifikuju ta tri sporazuma u okviru Berlisnkog procesa i isto to je uradila makedonska Vlada, gdje su ti sporazumi takođe u parlamentu.
Tu se sad samo čeka Bosna i Hercegovina”, kaže Đurović.
Đurović napominje da je u drugoj polovini godine Samit Berlinskog procesa u Albaniji. Smatra i da sami kreatori inicijative Otvoreni Balkan manje insistiraju da je to najbolje rješenje.
Zajedničke sjednice vlada doživljava kao “primjer interesantne prakse koja afirmiše regionalnu saradnju”.
U tome, kaže, ne vidi dodatni politički pritisak da se pristupi Otvorenom Balkanu.
“Ne mislim da je to na fonu Otvorenog Balkana i ne mislim da to treba da kreira dodatni politički pritisak na Crnu Goru.
Treba prozvati našu Skupštinu da što prije ratfikuje sporazume, kako su to uradili Albanija, Srbija i Kosovo, i da na tom fonu pokaže da je za regionalne integracije i dobrosusjedsku saradnju, ali naravno i za poštovanje integriteta, suvereniteta države i ono što je ključno, da je za inkluzivne procese i evropske standarde.
Praksa i svi novi izazovi, uključujući geopolitičke, nameću da se moraju kontrolisani prometi roba, usluga i kretanja ljudi i da je sve što je dogovoreno pod Ceftom i Berlinskim procesom ono što je sasvim dobra platforma za saradnju u regionu i gdje Crna Gora treba da bude konstruktivan partner”, kaže Đurović.
Treba nastaviti Berlinski proces, koji je garancija evropskih standarda i očuvanja evropskog puta integracija, i to je ono što treba Crnoj Gori i regionu, kaže profesorica Đurović.
To je, ističe, prava mjera ekonomske integracije i liberalizacije, gdje nijedna zemlja ne osjeća da su joj bilo koja prava ugrožena, gdje se govori o ekonomiji a ne o političkom projektu.
“Neka naša Skupština ratifikuje sporazume o mobilnosti a neka Vlada na najbolji mogući način iskoristi predsjedavanje Ceftom, da vidimo šta je to Crna Gora mogla da da i šta daje tokom ovog jednogodišnjeg predsjedavanja Ceftom, u smislu pripreme novih platformi za nove sporazume o regionalnoj saradnji i za smanjenje barijera u trgovini, u skladu sa evropskim standardima”, kazala je Đurović.
Komentarišući jučerašnju izjavu ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića, koji je najavio da Crna Gora, Albanija, Srbija i Sjeverna Makedonija žele da zajednički nastupe prema EU, kada je riječ o produženju sredstava, Đurović kaže da se u takvim inicijativama i zajedničkim obraćanjima Briselu podrazumijeva da u njima budu i BiH i Kosovo.
Antena M
