Po riječima prof. dr Mihaila Burića, akademika AIN, ovo je visoko osjetljiva geološko-hidrološka lokacija i projektovanje apsolutno nije moguće bez prethodnih geodetskih, geoloških, hidroloških, seizmičkih, bioloških i drugih podloga. Upozorava da sa Albanijom Crna Gora nema usaglašene čak ni geodetske repere, a kamoli što drugo i smatra da ovako predstavljen projekat ne može imati realan život, već samo politički
AKTUELNO: Koliko je najavljena izgradnja mosta na Bojani realna i održiva investicija i da li ima značaja za crnogorski turizam
Nakon zajedničke sjednice crnogorske i albanske vlade, u ponedjeljak potpisan je bilateralni sporazum o izgradnji mosta na rijeci Bojana. Najavljeno je da će biti gotov iduće godine, međutim naša vlada malo što zna o projektu osim da će dati pola novca za izgradnju.
Projekat je, kako smo saznali iz albanskih medija, već gotov, zna se i da će ukupna dužina mosta biti 310 metara, raspon između dva noseća stuba biće 139 metara. Most će biti širok 17 metara, imaće dvije saobraćajne trake od po 3,75 metara, dva trotoara od po dva metra i dvije biciklističke trake od po 1,25 metara. Trenutna udaljenost između Ulcinja i Velipoja iznosi 73 km, dok će izgradnjom mosta biti smanjena na samo jedan kilometar. Visina mosta u odnosu na nivo rijeke biće 10 metara, kako ne bi ometao saobraćaj na rijeci. Gradiće se i granični prelaz Sveti Nikola – Pulaj.
Projekat je najavljen prošle godine u junu na samitu ,,Otvorenog Balkana“ u Ohridu. Tada je rečeno da će most biti završen do avgusta iduće godine i da će koštati devet miliona (top-channel.tv, www.albinfo.ch, sinjali.com)
Ministarstvo kapitalnih investicija Crne Gore ne zna ništa o projektu, ne zna se ni da li je uključena struka ili su političari projektanti.
Visoko rizična lokacija
Po riječima prof. dr Mihaila Burića, akademika AIN, ovo je visoko osjetljiva geološko- hidrološka lokacija i projektovanje apsolutno nije moguće bez prethodnih geodetskih, geoloških, hidroloških, seizmičkih i bioloških i drugih podloga.
– Vjerovali ili ne, mi nemamo sa Albanijom usaglašene čak ni geodetske repere, a kamoli što drugo – ističe Burić koji smatra da ovako predstavljen projekat ne može imati realan život, već samo politički.
– Most na rijeci Bojani je kompleksan projekat koji obuhvata javnost, politiku, zakonodavsto i struku. Bez svih tih dimenzija projekat može biti samo propagandno-politički, ali ne i realan stručno-zakonski.
Kako naglašava prva dimenzija najavljenog projekta je politika.
– Zbrka pojmova koja je dohujala prije tri godine uvela je državu u haos. Od kako su pokradena crnogorska groblja i crkve, od kada popovi postaviše vladu i liječiše koronu zvonima, od kada kandidat za budućeg predsjednika Crne Gore ne zna svoje državljanstvo, od kada se sva država pretvori u partije i ništa drugo, od tada nenormalno postade normalno. Svaku iskrenu i poštenu ideju o saradnji, miru i mostovima treba poštovati. Ali dohujali tereti nenormalnosti mogu uništiti sve ideje, pa i mostove – smatra Burić.
On se pita otkuda legalitet smijenjenoj-nelegitimnoj vladi da donosi odluke koje joj ne pripadaju.
– To što nema zakona o smijenjenoj vladi, ili kako joj tepaju vladi u tehničkom mandatu, nikako joj ne može obezbijediti nezakonito ponašanje. Takva vlada (niti ijedan član vlade) ne može na konferencijama za štampu da licitira sa krupnim državnim projektima i parama i da izdvaja, ,,kako joj padne na pamet“ iz državnog budžeta 10, ili kako Rama ,,naredi“ (što je još skarednije) svih 20 miliona eura iz našeg budžeta za most. Pošto nam je, čoče, on poklonio njegov projekat, a mi samo da platimo za izgradnju. Vala ako je i od Rame mnogo je. Čudo neviđeno što čini Rama i naša smijenjena vlada – poručuje Burić pitujući ,,da neće i Rama da se kandiduje za našeg predsjednika, pošto ispade da ′staranaca′ kandidata imamo više nego naših državljana“.
– Čudan aktuelni politički predizborni marketing. Politika je jedina djelatnost koja ne zahtijeva dokazanu sposobnost i reference za obavljanje posla. Opasno je to. Za svaku drugu vrstu posla zahtijevaju se reference – iskustvo, znanje, sposobnost i zakonitost. Ovo je prva (i za sada jedina) dimenzija aktuelnog projekta mosta.
Miodrag Burić
Planska dokumentacija
Druga dimenzija projekta ,,njihovog“ mosta je, kako ističe Burić, da planove i projekte prezentiraju stručnjaci.
– Kod nas to rade političari. Naši političari evo uvode neku novu marketing modu. Prosto kao da imaju pretenzije da budu projektanti. Gledao sam nevjerovatnu sjednicu na kojoj vlada ,,projektuje“ regulaciju rijeke Bojane. Morao sam da vratim ponovo da se uvjerim, jer mi je bilo nerealno. Ovaj projekat liči kao da je dio toga stila, mada bi bolje bilo da nije – ocjenjuje prof. Burić.
On tvrdi da u prvom koraku ovakav međudržavni projekat mora biti dio državnog planskog dokumenta.
– Nadati se da jeste, jer ako nije onda ne može da važi. Čak i ako se planira ovuda jadransko-jonski auto-put, to moraju utvrditi planeri, a ne političari. Problem pozicije ove trase inače traje od ranije. Prije svega zbog toga što mi trebamo planirati trasu kroz Crnu Goru na osnovu dogovora sa Hrvatskom i Albanijom, zasnovanog na sporazumu o zajedničkim veznim tačkama – tvrdi Burić dodajući da projekat mosta može da postane projekat tek kada je dio stručne (ne samo političke) planske dokumentacije, međurdržavno usvojene.
– Ako to eventualno nije tako, treba prethodno obezbijediti da bude – poručuje Burić.
Međudržavna recenzentska komisija?
Treća dimenzija ove teme je, kako ističe, sam projekat mosta.
– On je naravno moguć, ali samo u skladu sa standardima struke i zakona, ravidovan i potvrđen od stručne međudržavne recenzentske komisije. Ovako kako je sada predstavljen projekat ne može imati realan život, već samo politički. Bez obzira da li se radi o idejnom ili glavnom projektu, Crna Gora mora formirati ozbiljnu stručnu komisiju za recenziju ovog velikog projekta, sastavljenu od velikog broja stručnih članova: planera, geodeta, geologa, potamologa/ hidrologa, građevinaca/statičara/hidrotehničara, seizmologa (zona 9 MCS skale), biologa, eksperata životne sredine, pravnika, ekonomista… – smatra Burić.
Podsjeća da je most planiran sa dva stuba – stope direktno u korito Bojane, i sa stubovima na obalama rijeke, radi postizanja nivelacije.
– To znači da bi bio fundiran kroz živi pijesak, moguće sa tendencijom temeljenja na osnovnoj stijeni. Nije poznato da li je predviđeno temeljenje kroz pjeskove do osnovne stijene (namanje dubine od 70 i više metara) ili je predviđeno neko drugo tehničko rješenje. U svakom slučaju to je ozbiljan problem projekta. Rezultati istraživanja Anamalskog polja, a posebno projekat regulacije rijeke Bojane, koje je radilo veoma davno vodoprivredno preduzeće ,,Zeta“ (čuva se u Vodovodu Podgorice) sadrže osnovne geološke podatke o geološkoj sredini, na kojoj će se graditi most – objašnjava Burić.
Smatra da bi bilo veoma čudno ako ispadne da je ovako veliki projekat urađen bez prethodnih istraživanja i podloga.
– Čudno i neprihvatljivo – nije valjada da se radi samo o kompjuterskoj propagandnoj animaciji. Most će imati uticaja na režim tečenja rijeke Bojana, a posebno na poremećaje korita rijeke i ostrva Ada, tokom i nakon izgradnje – kaže prof. Burić naglašavajući da je ovo visoko osjetljiva geološko- hidrološka lokacija, a time i veliki izazov za projektni tim.
– Ovakvo projektovanje apsolutno nije moguće bez prethodnih geodetskih, geoloških, hidroloških, seizmičkih i bioloških i drugih podloga. Vjerovali ili ne, mi nemamo sa Albanijom usaglašene čak ni geodetske repere, a kamoli što drugo. Kakav onda to može biti projekat? Klimatske promjene o kojima malo ko što zna, a neće da sluša, su veoma ozbiljan faktor sa kojim treba računati u životu Bojane, i svega što je u vezi sa njom – ističe Burić koji ima poštovanja prema namjerama političara, ali je mišljenja da ipak treba ovaj zadatak povjeriti našim stručnjacima.
ARHITEKTONSKI PRIKAZ BUDUĆEG MOSTA NA BOJANI: Planiraju neizvodljivo da stubove fundiraju kroz živi pijesak
– Drugačiji pristup može dovesti u nezgodu i same političare. U svakom slučaju, prethodno treba uraditi novi plan i projekat regulacije rijeke Bojane i Skadarskog jezera, zato što je to primarni i kapitalni projekat dvije države. Bio sam član Savjeta za PPCG i međudržavne komisije o regulaciji Skadarskog jezera. Nešto je apostolima smetalo kod mene, te su me isključili iz svih državnih poslova – kaže Burić, iako je, dodaje on, bio spreman na rad za interes države, bez obzira ko je na vlasti.
Projekat od prošle godine ,,skočio“ sa devet na 20 miliona
Po riječima Burića malo i skoro zabavno djeluje kada se premijeri javno bez ovlašćenja pogađaju ko će koliko da plati za izgradnju mosta, po specifikaciji koja revizijom još nije usvojena.
– Kako projekat na putu od Tirane, gdje je promovisan prošle godine na devet miliona, ,,poskoči“ na 20 miliona eura ove godine u Podgorici. Vrlo interesantno. Pa to ne bi mogli ostvariti ni šleperi cigareta, a kamoli jedan projekat mosta – kaže Burić, poručujući da nam ,,ostaje da se dovijamo o čemu se radi“.
U duhu ,,Otvorenog Balkana“
Projekat našeg lijepog mosta je već predstavljen, još juna prošle godine u Tirani, u prisustvu Abazovića koji, kako ističe Burić, ,,slučajno“ i neovlašćeno pomenu ,,Otvoreni Balkan“.
Edi Rama i Dritan Abazović promovišu nerealni projekat u okviru incijative Otvoreni Balkan
– Za koga to treba da bude otvoren? Za Ramu i Dritana ili za države koje o tome treba da odluče. Bilo bi korisno da Rama i Dritan shvate na vrijeme da Crna Gora nije ničija prćija, a najmanje njihova. Vrijeme je da se kod nas ostvari stabilizacija sa ,,drugom“, a ako može i sa ,,trećom stranom“. Na takvu mogućnost ukazuju ,,liberali“ Radulović i Medojević, koji su članovi te druge strane, sa jasnim državnim opredjeljenjem, uz nadu bez budućih oscilacija. A vremenom će se razjasniti i to ko su naši prijatelji Albanci a ko ,,stranci“ – poručuje Burić.
Pobjeda
