U Ukrajini ovih dana gori na nekoliko frontova. Osim što se vode krvave ‘prsa o prsa’ bitke za Bahmut, četvrtak je obilježila objava Kremlja da su Ukrajinci napali rusku teritoriju.
Takozvani ruski dobrovoljni korpus, skupina koja se bori protiv Kremlja, preuzela je odgovornost za napade na području Rusije. Njihova objava dolazi nedugo nakon što su ruski mediji izvijestili o napadima koji su se dogodili u regiji Brijansk.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su događaji u Brijansku “teroristički napad” i dodao da se preduzimaju mjere kako bi se uništili “ukrajinski teroristi” koji su izvršili prekogranični napad i, kako tvrde ruski dužnosnici, uzeli taoce.
Zagrmio car
O tome se oglasio predśednik Ruske Federacije Vladimir Putin. “Napad ukrajinskih militanata u regiji Bryansk je teroristički napad, pucali su na civilni automobil, viđevši da su u njemu bila đeca”, rekao je Putin. “Neonacisti i teroristi danas su počinili još jedan teroristički čin, još jedan zločin. Ušli su u granični pojas i otvorili vatru na civile. Viđeli su da je to civilni auto, viđeli su da su civili śeđeli su tamo i đeca. Na njih su otvorili vatru. Upravo su ti ljudi postavili sebi zadatak lišiti nas istorijskog śećanja, lišiti nas naše istorije, lišiti naše tradicije, jezika”, dodao je ruski vođa.
“Ove zločine čine neonacisti i njihovi gospodari“, nastavio je Putin. Po njegovom mišljenju, baš ti vlasnici neće ni obratiti pažnju na današnji napad, ali na kraju, protivnici Rusije neće uspjeti, “mi ćemo ih slomiti”, zaključio je Putin.
Analitičari smatraju da bi zbog ovog čina Putin sada službeno mogao proglasiti rat Ukrajini, umjesto “specijalne vojne operacije” kako do sada Kremlj naziva rat u toj zemlji. Dalje, društvenim mrežama i medijima širi se snimak pripadnika ruske plaćeničke skupine Wagner na kojoj zastavom te skupine mašu na jednoj zgradi.
Zgrada se, kako se tvrdi uz snimku, nalazi u Bahmutu. Tom objavom tvrdi se kako je Bahmut nakon mjeseci krvavih borbi pao pod naletima ruskih hordi.
Sastanak neprijatelja
A iza zavjese i daleko od ratnih zbivanja, američki šef diplomatije Antony Blinken kratko je u četvrtak razgovarao s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom na marginama samita G20 u glavnom gradu Indije New Delhiju.
Blinken i Lavrov su se sastali nakon što je Blinken u srijedu izjavio da ne planira nikakav sastanak u četiri oka s Lavrovom, a ruska vlada optužila zapadne nacije za “ucjene i prijetnje”.
Ovo je prvi sastanak jedan na jedan između dvojice najviših diplomata otkako je Rusija započela svoju invaziju na Ukrajinu prije više od godinu dana.
Blinken je Lavrovu iznio tri tačke, rekao je novinarima visoki zvaničnik State Departmenta, prenosi New York Times.
Prva je tačka da će Sjedinjene Države nastaviti podržavati Ukrajinu u njezinoj odbrani od Rusije “koliko god bude potrebno”, druga da bi se Rusija trebala ponovno pridružiti Novom START-u, ugovoru o kontroli nuklearnog naoružanja iz kojeg se nedavno povukla, i pridržavati se uslova iz tog sporazuma, a treća da bi Rusija trebala osloboditi Paula Whelana, američkog državljanina u zatvoru.
Ranije danas na sastanku ministara vanjskih poslova G20 Blinken je ponovio snažan poziv Rusiji da se povuče iz Ukrajine, optužujući Moskvu za podrivanje međunarodnog mira i stabilnosti. Lavrov je rekao da na sastanku G20 neće biti zajedničke izjave zbog neslaganja oko rata u Ukrajini. Napao je zapadne zemlje zbog “provociranja sukoba i potpirivanja slanjem oružja.”
Procurio novi dokument
Milijardu eura za municiju, posebno topovske granate od 155 mm, korištenje zajedničkog okvira nabavke za objedinjavanje narudžbi te povećanje industrijskih kapaciteta Evrope kako bi se zadovoljila sadašnja i buduća potražnja.
Tako izgleda plan za opskrbu Ukrajine oružjem u tri smjera koji bi Evropska unija uskoro trebala službeno predložiti, saznaje Bloomberg.
“Sva su tri elementa ključna za održavanje naše potpore Ukrajini u njezinom napredovanju. Sve tri trake moraju se nastaviti paralelno i pod hitno”, navodi se u dokumentu.
Podśećamo, ruska invazija počela je prije nešto više od godinu dana. Zapad je Rusiji ‘opalio’ preko deset paketa sankcija koje zasad više pogađaju Evropsku uniju, nego što utiču na agresora da zaustavi pohod na Ukrajinu…
