Na Ekonomskom fakultetu počela konferencija o saradnji Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope
Saradnja Crne Gore sa NR Kinom trebalo bi da bude konstituisana na način kako su to uradile evropske zemlje, posebno Italija, Njemačka i Francuska, a potrebno je poštovati princip jednakosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ne miješati se u njihova unutrašnja pitanja – kazao je bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanović koji se tokom svog mandata 2012. godine susreo sa tadašnjim kineskim predsjednikom.
Vujanović je ocijenio da kod nas vlada predrasuda dužničkog ropstva koju je stvorio jedan broj subjekata van Crne Gore. Tvrdi da su krediti koje je Crna Gora uzela od Kine značajni, ali da smo bili privilegovani.
– Ne postoji nikakva državna politika Kine da Crnu Goru uvede u dužničko ropstvo. Mi imamo potencijal da vratimo ove dugove i ne postoji nikakav rizik od dužničkog ropstva – poručio je Vujanović.
Naveo je da sa Kinom moguće ostvariti saradnju kada je riječ o unapređenju infrastrukture, u oblasti tradionalne kineske medicine, dodajući da se saradnja o oblasti trgovine nije zadovoljavajuća, imajući u vidu da su mogućnost subvencija za izvoz u ovu zemlju iskoristile samo Plantaže.
Na konferenciji je prisutan i ambasador Kine u Crnoj Gori Fan Kun, bivši ambasador Crne Gore u Kini Darko Pajović, predsjednica PKCG Nina Drakić, državni sekretar Ministarstva kapitalnih investicija Admir Šahmanović koji će, između ostalih, učestvovati na panelima o zajedničkim prosperitetima dviju zemalja i značaju Kine u oporavku globalne ekonomije.
Prezentujući brojne uspješne projekte i rezultate, ambasador Kun je kazao da osim kreditiranja koje je Crna Gora koristila, postoji mnogo prostora za dodatnu saradnju.
Kazao je da je sistem privatno-javnog partnerstva i koncesija privlačan kineskim kompanijama, te da su one zainteresovane da istovremeno ulažu u više različitih projekata, kao što su infrastruktura i energetika. Tako bi se, ocijenio je Kun, stvorile povoljne prilike i za razvoj i ulaganje kineskih investitora.
Kina je, kako je naveo ambasador, spremna da pomogne Crnoj Gori da razvije regionalnu povezanost, imajući u vidu dobar geografski položaj što je veliki potencijal.
Kun smatra da bi Crna Gora trebalo da posmatra Kinu i EU kao tržišta na kojima može istovremeno nastupati, a Kina je spremna da zajedno sa EU učestvuje u Crnoj Gori u projektima.
Na panelu o ekonomskoj saradnji Crne Gore i Kine državni sekretar Šahmanović je naveo da je trenutno potencijal Luke Bar neiskorišćen te da je neophodno privući ekonomske tokove, imajući u vidu da ekonomski koridori zaobilaze Crnu Goru. Šansu za to, kako je naveo, vidi u saradnji sa kineskim kompanijama. Drakić je navela da je prošle godine trgovinska saradnja bila vrijedna 343 miliona eura, što jeste značajno povećanje u odnosu na godinu prije, ali ukazujući na veliki disbalans u korist Kine, imajući u vidu da Crna Gora izvozi samo aluminijum, rude aluminijuma i olova i malu količinu vina. Navela je da je velika potražnja za poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, te da se potrebno aktivirati u tom smjeru.
Govoreći o saradnji sa Kinom kada je riječ o turizmu, predsjednik CTU Žarko Radulović je kazao da ta veza postoji, ali da je mi jako loše koristimo. Nezadovoljan je saradnjom sa vladama u ovom dijelu, navodeći da je proizvod njihovog nerazumijevanja nula turista sa ovog tržišta koje ima veliki potencijal. Ukazuje na problem vize, imajući u vidu da kineski turisti ne mogu da je dobiju online, navodeći da bi, ako se sve odradi kako treba, mogli imati i milijardu od kineskih turista.
-Mi možemo da uradimo sve što je uradila Kina, ali zato moramo da radimo kao Kinezi- kazao je Radulović.
Bivši nacionalni koordinator inicijative 16+1 za Crnu Goru i bivši diplomata koji je bio angažovan u Kini Vatroslav Belan kazao je da vizni režim nije drugačiji nego npr u Hrvatskoj, ukazujući da kineski turisti apliciranjem za šengen vizu mogu ući i u Crnu Goru. Naveo je da posljednjih godina nijesu uspjeli da objasne privredi veliki potencijal kineskog turističkog tržišta, navodeći da je do 2019. godine godišnje putovalo 120 miliona Kineza, najviše u EU, trošeći preko 20 milijardi eura. Ukazao je da je najveća korist koju je Crna Gora imala od inicijative 16+1 jeste upravo kreditni aranžman za auto put, imajući u vidu da je on rezultat ove inicijative.
Šahmanović je naveo da su obezbijedili grant od šest miliona eura za studiju održivosti za cijeli auto put i pripremu projektne i tenderske dokumentacije za nastavak. Studija bi trebalo da pokaže koja će dionica biti rađena sledeća, a kako je naveo, preliminarni podaci pokazuju da će to bitii 22 km duga dionica Mateševo-Andrijevica koji bi trebao da košta oko 500 miliona eura. Za kreditiranje ovog posla ušli su, kako je naveo, u pregovore sa EBRD-em, ali očekuju da će uspjeti da dobiju grant na osnovu kog bi 200 miliona bilo besplatnih sredstava, a 300 miliona iz kredita.
O značaju Kine i oporavku globalne ekonomije na panelu govore bivši ambassador u Kini Darko Pajović, te profesori Ekonomskog fakulteta iz Beograda i Podgorice Predrag Bjelić i Danijela Jaćimović.
Pobjeda
