Premijer nije ispunio obećanje dato javno na RTCG advokatu Nikoli Martinoviću
Iako je premijer Dritan Abazović prije tri sedmice na RTCG obećao zastupniku Montenegro petrola Nikoli Martinoviću da će dostaviti svu dokumentaciju u vezi sa rušenjem postrojenja za proizvodnju betona u Mahali 13. februara, do danas se to nije desilo.
Martinović je prvi dopis uputio četiri dana nakon emisije, 27. februara, tražeći da mu se kompletna dokumentacija dostavi poštom u elektronskoj verziji ili ličnim preuzimanjem, akcentirajući odluku o rušenju i dokaze da je pravosnažna i prethodno uručena strankama. Kako je odgovor izostao, Martinović je novi dopis uputio prije deset dana.
– Kad god treba podsjećati na ispunjenje datog obećanja, očigledno postoji nerazumijevanje u poimanju vrijednosti date riječi kao izraza morala i časti. Za ozbiljne ljude i ovaj dopis je višak, zato nakon ovoga više neću pisati, jer je to očigledno uzaludno – naveo je Martinović u drugom dopisu, na koji takođe nije dobio odgovor.
Rušenju postrojenja prije nešto više od mjesec prisustvovali su Abazović i ministri poljoprivrede Vladimir Joković, policije Filip Adžić i prostornog planiranja, urbanizma i ekologije Ana Novaković- Đurović.
– Građevinska mafija je napravila ekološku katastrofu. Sve ovo radilo se bespravno jer nijedan od objekata nije upisan u katastar. Ovako više neće moći! Svi nelegalni objekti biće sravnjeni sa zemljom širom Crne Gore. Svaki državni službenik koji ne može da izvrši zadatak, slobodan je da ide kući. Više nema šale sa državom – poručio je tada Abazović dodajući da se ne plaši tužbi zbog rušenja objekata.
Novaković-Đurović je tada rekla da je proglašenjem javnog interesa stvoren pravni osnov za rušenje, a Adžić da su napali svaku mafiju od duvanske i kokainske, do građevinske.
Martinović tvrdi da ne postoji rješenje o rušenju te da je kompaniji Montenegro petrol time nanijeta šteta između dva i tri miliona eura. Ukazao je da sve i da je postojalo rješenje, da je oprema trebalo da bude razmontirana i uklonjena. Procijenio je da bi tužba za naknadu štete zbog uništene opreme i izgubljene dobiti državu mogla koštati i pet miliona eura.
Nekoliko dana prije rušenja vijeće podgoričkog Osnovnog suda je usvojilo prigovor Montenegro petrola na prvobitno rješenje o zabrani rada, čime im je dozvoljena proizvodnja betona, ali ne sa šljunkom koji potiče iz Morače i Cijevne. Država je tužila ovu kompaniju tražeći da im preda zemljište u Mahali navodeći da ga nezakonito drži i nelegalno kopa šljunak.
Pobjeda
