Zaštitnik ljudskih prava poslije godinu i po objavio mišljenja po pritužbama građana u odnosu na ponašanje snaga reda na Cetinju 2021. godine
Policija je tokom dešavanja na Cetinju povodom intronizacije Joanikija Mićovića 4. i 5. septembra 2021. godine povrijedila Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i Ustav Crne Gore, odnosno njihove odredbe koje se odnose na zabranu mučenja, navodi se u pet od šest mišljenja po pritužbama građana u odnosu na ponašanje policije tokom navedenih događaja, koja su objavljena na sajtu institucije Zaštitnika ljudskih pava i sloboda.
– Na osnovu dostavljene dokumentacije, filmovanog materijala, izjava učesnika skupa i medijskih izvještaja, a prije svega nalaza Odjeljenja za unutrašnju kontrolu Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, zaključuje se da je u konkretnom slučaju postojala povreda negativne obaveze (nedokumentovana upotreba) i pozitivne obaveze (nedostatak odgovarajuće evidencije i sprečavanje nekontrolisanog korišćenja sredstava koja nijesu evidentirana u izvještajima komisija ustanovljenih od strane Uprave policije) iz čl. 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima i čl. 28, st.2 i 3 Ustava Crne Gore, koja se sastoji u nekontrolisanoj upotrebi hemijskih sredstava i količini koju je Unutrašnja kontrola registrovala na pojedinim lokacijama navedenim u ovom mišljenju – piše u pet mišljenja Zaštitnika.
TORTURA I MUČENJE
Navedeni član Evropske konvencije o ljudskim pravima odnosi se na zabranu mučenja i u njemu piše da „Niko neće biti podvrgnut torturi, neljudskom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju”, dok se u stavovima Ustava koje pominje ombudsman navodi da se „jemči nepovredivost fizičkog i psihičkog integriteta čovjeka, njegove privatnosti i ličnih prava“, te da „niko ne smije biti podvrgnut mučenju ili nečovječnom ili ponižavajućem postupanju“.
Zaštitnik u svojim mišljenjima ukazuje da je za državno tužilaštvo, kao organ koji obavlja poslove gonjenja učinilaca krivičnih djela i drugih kažnjivih djela koja se gone po službenoj dužnosti, neophodno da pravovremno i ažurno postupa, uz omogućavanje podnosiocu prijave dostupnosti samog postupka, u mjeri u kojoj je o potrebno za zaštitu njegovih prava.
Sa tim u vezi, Zaštitnik je uputio podnosioce pritužbi da podnesu prijavu nadležnom državnom tužilaštvu radi eventualnog pokretanja postupka.
U odnosu na medicinsku dokumentaciju koju su dostavili podnosioci pritužbi, stručno lice koje je angažovao Zaštitnik u svom mišljenju ukazuje na to da je priložena medicinska dokumentacija bila „nepotpuna, neprecizna, nejasna, čak suviše i pogrešna te mjestimice kontradiktorna (u terminologiji, opisima, dijagnozama)“.
– Imajući u vidu navedeno Zaštitinik podjseća da je, po Istanbulskom protokolu, uloga zdravstvenih radnika, koji su prvi u kontaktu sa žrtvom i da adekvatno dokumentuju znakove torture i na taj način zaštite ljudska prava, kao osnovu za ljudsko zdravlje i blagostanje.
Zaštitnik u mišljenjima podsjeća i na ranije date preporuke Upravi policije da sprovedu obuke policijskih službenika o pregovaračkom upravljanju protestima i o opasnostima od hemijskih iritansa, praktičnom i dosljednom poštovanju uputstva za bezbjednu upotrebu hemijskih iritansa, rizicima višestrukog izlaganja, faktorima životne sredine i rizicima direktnog izlaganja traumama od slabo ciljane municije kao i drugih faktora rizika.
FORMALISTIČKI PRISTUP POLICIJE
Zaštitnik konstatuje i da je direktor Uprave policije Zoran Brđanin formirao četvorčlanu Komisiju o razmatranju okolnosti upotrebe sredstava prinude, koju su činili službenici UP, a koja je u svom mišljenju od 13. septembra 2021. godine zaključila da su policijski službenici postupali u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima.
Takođe, rukovodilac Operativnog štaba, kao i tri pomoćnika direktora sačinili su poseban izvještaj sa analizom postupanja policijskih službenika UP od 14. seprembra 2021. godine, u kojem je jedan od zaključaka i to da su angažovani službenici sproveli postavljene zadatke na kvalitetan, efikasan i zakonit način, uz najmanje štetnih posljedica po sve prisutne građane i stanovnike Prijestonice Cetinja.
Međutim, Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije – Ministarstvo unutrašnjih poslova je u Izvještaju od 30. juna 2022. godine utvrdilo da je broj upotreba sredstava prinude na jednoj od lokacija prikazan u izvještajima, ukupno 31, dok se broj upotrijebljenih sredstava prinude koji se vidi na snimcima 85, dok se sumnja na upotrebu sredstava prinude u ukupnom broju od 24, te da se na osnovu tako utvrđenog činjeničnog stanja, može konstatovati razlika između stvarno upotrijebljenog broja sredstava prinude dobijenog na osnovu analize snimaka i broja sredstava prinude prikazanih u pojedinačnim izvještajima o upotrebi sredstava prinude.
Zaštitnik ovakav pristup ocjenjuje kao „formalistički“ i u donošenju mišljenja Komisije i u posebnom izvještaju, koji su isključivo zasnovani na izvještajima rukovodilaca obezbjeđenja sektora Uprave policije koji su shodno planu bili angažovani i upotrijebili sredstva prinude tom prilikom.
– Odnosno, bez prikupljanja i drugih relevantnih podataka, kako je to propisano članom 96 Zakona o unutrašnjim poslovima, a sve pri činjenici da je konstatovana razlika između stvarno upotrijebljenog broja sredstava prinude dobijenog na osnovu analize snimaka i broja sredstava prinude prikazanih u pojedinačnim izvještajima o upotrebi sredstava prinude – navodi se u mišljenjima.
GUMENI MECI
Zaštitnik se u dva mišljenja poziva i na nalaz specijalistkinje sudske medicine iz Hrvatske, koja je ustvrdila da povrede koje su zadobili neki od demonstranata, nijesu nastale od gumenog metka.
Ona je konstatovala da je medicinska dokumentacija koja joj je dostavljena „nepotpuna, neprecizna, nejasna, čak suviše i pogrešna te mjestimice kontradiktorna (u terminologiji, opisima, dijagnozama); fotografije su bez oznaka, često nejasne (razumljivo jer se ne radi o profesionalno učinjenim snimkama)“.
– Uspoređujući objektivno utvrđene ozljede s anamnestičkim podacima dobijenima od strane povrijeđenih osoba, njihovom simptomatologijom, kao i uzimajući u obzir upotrijebljena sredstva kako to navode policijski službenici, a i same osobe koje su podnijele pritužbe, ipak sam mišljenja da povrede nijesu nanesene pravim gumenim mecima, već su iste nastale djelovanjem hemijskih sredstava iz različitih vrsta upotrijebljenog oružja, djelovanjem (fragmenata) ispaljenih/eksplodiranih sredstava, kao i odbacivanjem tijela usljed eksplozija te pada i udarca o tlo – zaključila je doktorka sudske medicine.
Ombudsman je angažovao i specijalistikinju toksikološke hemije, koja je ocijenila da ne „postoje nikakva realizovana mjerenja koja bi dala sliku stanja o sadržaju zagađivača u vazduhu ili nekom drugom segmentu životne sredine na Cetinju kako prije 5. septembra 2021. godine, na dan upotrebe hemijskih sredstava, ali ni kasnije“.
– Međutim, Zaštitnik ne isključuje drugačiji toksički uticaj na ljude sa posebnim ranije registrovanim karakteristikama slabijeg zdravstvenog stanja, za šta je potrebno izvršiti dodatne specijalističke i druge preglede i pretrage i ustanoviti uzročno-posljedičnu vezu između zdravstvenog stanja i upotrebe hemijskih sredstava koja je na ozbiljniji način mogla uticati (akutno i u dužem vremenskom periodu) na svako lice ponaosob – piše u izvještaju Ombudsmana.
Zeković: Ozbiljne primjedbe na postupanje ombudsmana
Građanski aktivista Aleksandar Saša Zeković poručio je juče da ima ozbiljne i osnovane primjedbe na postupak koji je sproveden u instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore i da tim povodom očekuje razgovor sa ombudsmanom Sinišom Bjekovićem.
– Građani Cetinja, Nikšića, Podgorice i drugih sredina, a kojima sam pružao pomoć u obraćanju različitim institucijama za zaštitu ljudskih prava, dobili su odgovor iz institucije Zaštitnika ljudsklih prava sa tačno 50 dana zakašnjenja. Naime, odgovor koji je potpisala zamjenica Mirjana Radović je datiran na 30. decembar 2022. godine, a isti je građanima upućen tek 20. februara 2023. godine. Dakle, legitiman je zahtjev da se pojasni zašto se na slanje mišljenja čekalo punih 50 dana – kaže Zeković.
On kaže da je specijalistkinja toksiokološke hemije Danijela Šuković, koju su angažovali u instituciji Zaštitnika ljudskih prava, ukazala s pravom, na nedostatak adekvatnih i blagovremenih mjerenja.
– Podsjećam da sam istog dana, dakle 5. septembra 2021. godine, ukazao da su policijski službenici sakupljali patrone upotrijebljenog suzavca kako bi prikrili činjenice o stvarno upotrijebljenim hemijskim sredstvima na Cetinju. Objavio sam i dokaze o tome. Unutrašnja kontrola policije je potvrdila naše navode i utvrdila da je značajan broj policijsklih službenika i starješina krivotvorio i lažirao izvještaje o upotrebi hemijskih sredstava prinude. Protiv njih je pokrenut krivični postupak a jedan broj njih je i privremeno udaljen iz službe zbog toga – istakao je Zeković.
Kako dodaje, u instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore je izostao proaktivni pristup a već istog dana su, kaže, mogli zatražiti odgovarajuća mjerenja zagađenja vazduha.
– Sve to je izostalo a njihov rad na većini pritužbi je okončan tek nakon gotovo 16 mjeseci od njihovog podnošenja. Izostala je i adekvatna komunikacija odgovornih lica u instituciji Zaštitnika sa građanima i podnosiocima pritužbi koja je mogla pomoći da se obave i dodatni zdravstveni pregledi, upotpuni medicinska i druga dokumentacija, pruže pojašnjenja – navodi Zeković.
Pohvaljuje što su u mišljenjima prepoznate određene primjedbe i izdate preporuke koje u potpunosti korespondiraju sa našim zahtjevima i očekivanjima na kojima insistiramo od 5. septembra 2021. godine.
– Ipak, evidentno je da je izostao blagovremen i proaktivan pristup za koji ne smatram odgovornim Bjekovića, ali vjerujem da on može prepoznati i utvrditi ko jeste – zaključio je Zeković.
Pobjeda
