1.03.1921.
Posljednji crnogorski kralj Nikola I Petrović Njegoš preminuo je na današnji dan, 1. marta 1921. godine u egzilu, u Kap Antibu u Francuskoj. Vijest o smrti suverena koji je Crnom Gorom vladao od 1860-1918. objavio je „Glas Crnogorca“:
„Umro je Gospodar!
Umro je u tuđini, daleko od mučenika crnogorskih, daleko od Lovćena, daleko od Crne Gore… Umro je čovjek koji je šezdeset godina služio narodu i otadžbini… Umro je državnik, civilizator i tvorac savremene Crne Gore … Umro je velikan i najveći patriota XIX i XX vijeka cijele nacije naše! Vrijeđan, klevetan i prognan ‘s ognjišta milog'…
Slava ti nježni oče! Slava ti ponosu Crne Gore! Slava ti veliki i milostivi kralju! Slava ti Gospodaru! Slava ti mučeniče!“
U istom broju „Glasa Crnogorca“ objavljen je i tekst o posljednjim danima crnogorskog kralja koji je svrgnut s prijestola odlukama nelegitimne Podgoričke skupštine 1918. godine. U članku se navodi da je kralj Nikola preminuo okružen porodicom, s kamičkom zemlje sa Careva Laza u rukama, u Vili krinova, običnoj maloj kući, na kojoj mu nije zavidio ni obični građanin.
„Tačno u 11:15 noću iskrao se pošljednji dah iz snažnih grudi Gospodarevih… Na koljenima, u plaču i molitvi Kraljevska Porodica i prisutni, čekali su svršetak. Kralj je umro… Upravo on je presvisnuo. Presvisnuo je od bola, od uvreda, od nepravde i tuge za svojom rođenom grudom.“
Posljednje riječi kralja Nikole bile su: „Neka Bog blagoslovi i pomogne moje nesrećne Crnogorce“.
Crnogorski vladar sahranjen je 5. marta, uz najviše počasti, u tuđini, u ruskoj pravoslavnoj crkvi u San Remu, gdje mu je deset godina kasnije podignut i spomenik.
Posmrtni ostaci kralja Nikole, kraljice Milene i princeza Ksenije i Vjere, vraćeni su u Crnu Goru 1989, šezdeset osam godina nakon smrti crnogorskog vladara.
U decembru 2005. godine, na mjestu gdje je 1918. u zgradi Monopola duvana održana Podgorička skupština, otkriven je monumentalni spomenik kralju Nikoli.
„Gospodaru, praštaj Crnoj Gori i potomstvu, što si ti veliki sine Crne Gore, svih 68 godina počivao u tuđini… To se Crnoj Gori i njenoj čistoj istoriji nikada više ne smije ponoviti“, poručio je otkrivajući spomenik tadašnji predsjednik crnogorske Vlade, najavljujući: „Odlučni smo da obnovimo tvoje životno i državničko djelo, crnogorsku državu i njen međunarodni subjektivitet“.
Dug prema Gospodaru i hiljadugodišnjoj istoriji crnogorske države vraćen je referendumskom odlukom građana 21. maja 2006. godine.
Antena M
