Kad je u pitanju tradicionalna kampanja, Izvještaj pokazuje da je bila konkurentna, uglavnom neutralnog tona i usmjerena na obećanja o ekonomskom prosperitetu i ubrzanju procesa evropske integracije. Izborni dan protekao mirno.
CeMI-jev izvještaj o nadgledanju predsjedničkih izbora
Tokom prvog kruga predsjedničkih izbora u Crnoj Gori, izborni dan 19. marta protekao je u mirnoj atmosferi, a karakter i obim nepravilnosti nijesu ugrozili regularnost ukupnog izbornog procesa. Izbori su bili konkurentni sa sedam potvrđenih kandidatura za predsjednika Crna Gore, sprovedeni bez većih problema u organizaciji, dok su temeljna prava kandidata i birača, da slobodno predstave svoje programe, odnosno sprovedu biračko pravo, u najvećem dijelu poštovana, zaključci su CeMI-ja o građanskom nadgledanju predsjedničkih izbora u Crnoj Gori.
Posmatračka misija CeMI-ja za ove izbore akreditovala je ukupno 1.283 posmatrača za nadgledanje izbornog procesa za oba kruga predsjedničkih izbora, dok je 450 nadgledalo izborni proces u prvom krugu.
Kampanja konkurentna, neutralnog tona
Izvještaj CeMI-ja pokazuje da je izborna kampanja počela prije prijavljivanja kandidata te da je intenzivirana pri kraju, odnosno pred prvi krug glasanja.
„Primjetan je porast skrivenog reklamiranja, odnosno promotivne aktivnosti bez zakonom propisanih obilježja, koji se realizuju, u najvećem dijelu, u dnevnim informativnim emisijama, kao i kampanja u regionalnih medija, prevashodno u Srbiji. Kako medijska promocija kandidata van granica Crne Gore ne podliježe domaćim propisima, nije moguće institucionalno djelovati na ovu pojavu, koja može imati uticaj na birače prilikom donošenja odluke, imajući u vidu popularnost i gledanost srpskih medija u Crnoj Gori“, navodi se u Izvještaju.
Takođe, intenzivna kampanja vođena je i na društvenim mrežama, a nije prestala ni u subotu 18. marta – na dan predizborne tišine.
Kad je u pitanju tradicionalna kampanja, Izvještaj pokazuje da je bila konkurentna, uglavnom neutralnog tona i usmjerena na obećanja o ekonomskom prosperitetu i ubrzanju procesa evropske integracije.
„Kolizije pravnih normi u dijelu koji se odnosi na početak izborne kampanje, onemogućavaju precizno određenje početka kampanje i nadzora nadležnih institucija, prevashodno Agencije za sprečavanje korupcije (ASK). Nedostaci regulatornog okvira imali su negativan uticaj na transparentnost i odgovornost za finansiranje kampanja. Ovu neizvedenost dio kandidata je koristio kako bi kampanju započeo prije zvanične potvrde kandidature i bez otvaranja zasebnog računa za finansiranje izborne kampanje, čime je onemogućena kontrola porijekla finansijskih sredstava potrebnih za sprovođenje kampanje“, stoji u Izvještaju.
Kandidati dostavili izvještaje o donacijama i troškovima
Kandidati su podnijeli izvještaje u zakonom definisanom roku. Međutim, regulativa o finansiranjukampanja omogućava zaobilaženje ograničenja i smanjuje odgovornost.
„Iako su svi kandidati blagovremeno dostavili svoje izvještaje o donacijama i troškovima, uslovi za izvještavanje i kontrola koja se oslanja na tačnost podataka koje dostave kandidati, ne osiguravaju u potpunosti transparentnost finansiranja izbornih kampanja. Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) ima mandat da vrši nadzor, ali nema istražne moći, dok zakon ne predviđa sankcije za netačno izvještavanje“, navodi se u izvještaju.
Prema informacijama CeMI-ja, u dijelu zloupotrebe državnih resursa tokom izborna kampanje, ASK je zaprimila 55 prigovora, 28 je odbačeno, a 10 odbijeno, dok je 17 predmeta na čekanju.
„Zakonsko ograničenje i neizvedenost omogućavaju da kandidati, iako se utvrde eventualne neregularnosti prilikom podnošenja kandidature, poput sporenja zakonitosti pribavljenih potpisa podrške, zadržavaju zagarantovana budžetska sredstva, što je tokom ovog izbornog ciklusa iznosilo 28.000 eura, po kandidatu. Ova zakonska odredba, kao i činjenica da svaki potvrđeni kandidat, bez obzira na rezultat glasanja dobija određenu zagarantovanu sumu iz budžeta, u dijelu javnosti izazvala je sumnju da određeni kandidati ulaze u trku samo zbog finansijske dobiti“, zaključeno je u Izvještaju.
Medijska scena duboko polarizovana
Medijska scena u Crnoj Gori je duboko polarizovana, što znači da se javlja podjela između tzv. procrnogorskih i prosrpskih medija, pri čemu je prisutan dominantan strani uticaj, naročito iz Srbije.
„Što se tiče medijskog spektra u Crnoj Gori, postoje različiti mediji koji omogućavaju različite tačke gledišta. Postoji velika razlika u kontekstu izvještavanja medija, što znači da je teško dobiti objektivan pregled situacije u zemlji putem medija. Prisutna percepcija da je medijska scena u Crnoj Gori i dalje podložna političkim uticajima i pritiscima, može uticati na objektivnost izvještavanja i nezavisnost medija“, ocjenjuju u CeMI-ju.
Ilustracija
Kad je u pitanju ravnomjerna zastupljenost kandidata u medijima, iz CeMI-ja ističu da nijesu svi kandidati imali mogućnost da učestvuju u debatama i drugim medijskim nastupima, navodeći primjer RTCG.
„Nacionalni javni servis RTCG poštovao je zakonske uslove i pružio uravnoteženu pokrivenost kampanje svih predsjedničkih kandidata, međutim, zastarjeli pristup u koncepciji političkih debata, uz rigidnost pravila, nijesu dali prostor kandidatima da smisleno i suštinski predstave svoje programe, odnosno ukrste direktno argumente, čime bi se pružila prilika građanima da dobiju pune informacije prije donošenja informisane odluke“, ističe se u Izvještaju.
Miješanje vjerskih organizacija
Pravila kampanje, napominju iz CeMI-ja, zabranjuju vjerskim organizacijama, između ostalih, da vode kampanju u ime ili za političke potrebe stranke ili kandidata.
„Međutim, i pored jasne zakonske zabrane Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori direktno se umiješala u izborni proces pozivajući građane da ne glasaju za opozicione predsjedničke kandidate“, stoji u Izvještaju.
Foto: Twitter
Pored toga, pojedini predstavnici eparhija SPC-a u Crnoj Gori direktno su učestvovali u promotivnim aktivnostima i pozivali građane da glasaju za određene kandidate.
„Vjerske zajednice treba da se uzdrže od učešća u predizbornim aktivnostima predsjedničkih kandidat i miješanja u izborni proces“, zaključuju u Izvještaju.
Nepotpuna transparentnost u radu DIK-a
U izvještaju se ističe da organ zadužen za sprovođenje izbora, Državna izborna komisija Crne Gore (DIK) nije profesionalizovana, većinu za odlučivanje i dalje imaju predstavnici političkih partija koji prilikom donošenja ključnih odluka dominantno prate interese partija koje zastupaju, koji ne podrazumijeva uvijek i javni interes.
„Nepotpuna transparentnost u radu, kao i nedostatak javnog prenošenja sjednica, nijesu doprinijeli povećanju javnog povjerenja u proces donošenja odluka. DIK još uvijek nije omogućila prenos sjednica uživo, a argumentacija pojedinih članova zbog čega ovu mogućnost treba ostaviti za neke naredne izbore nije ubjedljiva, već izaziva sumnju da DIK ne želi da javnost ima puni uvid u način donošenja nekih od najvažnijih odluka ovog tijela. Naime, DIK je imala mogućnost da koristi prostorije Skupštine Crne Gore koje su opremljene za prenos sjednica uživo putem interneta, ali nije odlučila da tu mogućnost iskoristi“, navodi se u Izvještaju.
S druge strane, transparentnost rada DIK povećana je nakon ovogodišnje odluke da se akreditovanim predstavnicima medija omogući da prisustvuju sjednicama.
Iz CeMI-ja ukazuju na još jedan problem – komisija nije imala sluha za prava posmatrača, već je odstupila od prakse koja je postojala u prethodnim izbornim ciklusima tako što nije dozvolila akreditovanim posmatračima uvid u potpise podrške kandidatima za predsjednika, već je zahtjeve za uvid u dokumentaciju koju podnose kandidati proslijedila na mišljenje AZLP-u, koja je o istima dala negativno mišljenje.
„Ovakvim postupanjem DIK-a, ovlašćenim posmatračima onemogućeno je da prate tok izbora, pojedinih izbornih radnji i rada organa za sprovođenje izbora i da blagovremeno ukažu na nezakonitosti i nepravilnosti koje se ponavljaju već duži niz godina“, stoji u Izvještaju.
I u ove izbore s nesređenim biračkim spiskom
Crna Gora je i ove izbore dočekala sa nesređenim biračkim spiskom. Kako se navodi u Izvještaju, birački spisak zaključen je 8. marta i u njemu je upisano 543.154 birača, tj. 3.128 birača više nego na parlamentarnim izborima 2020. godine i 10.555 birača više nego na posljednjim predsjedničkim izborima održanim 2018.
„Iako je u aprilu 2021. godine MUP saopštio da je pokrenuo postupak za gubitak crnogorskog državljanstva za 2.108 lica i počelo provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Republike Srbije, Bosne i Hercegovine i Republike Kosovo, zbog pretpostavke da, pored crnogorskog, imaju i državljanstvo druge države, 16 činjenica da je broj birača upisanih u birački spisak uvećan u odnosu na posljednje parlamentarne izbore, ne govori u prilog proaktivnom postupanju ministarstva u cilju rješavanja ovog problema, na koji je CeMI ukazao u prvoj polovini 2021. godine, a koji je i Evropska komisija u posljednja dva izvještaja o napretku prepoznala kao problem na čijem rješavanju treba raditi“, ističe se u Izvještaju.
MUP je i ove godine omogućio biračima da provjere na kom biračkom mjestu glasaju putem internet servisa biraci.me.
„Poučeni iskustvom iz prethodnih izbornih procesa, MUP je implementirao nove mehanizme zaštite ovog servisa. Naime, servisu biraci.me nije moguće pristupiti van granica Crne Gore. Na ovaj način biračima koji su trenutno u inostranstvu onemogućeno je korišćenje ovog sektora. Takođe, više nije moguće pristupiti servisu na bazi JMBG već je potrebno posjedovati broj lične karte ili pasoša“, navode iz CeMI-ja.
Na ovaj način se, prema njihovim riječima, pokušalo spriječiti da posmatrači izbora koji imaju ovlašćen pristup biračkom spisku provjere da li su birači upisani u birački spisak Srbije, odnosno obratno.
MUP je građanima stavio na raspolaganje i 10 operatera koje su građani/ke mogli da kontaktiraju putem broja 19820, za sva pitanja vezana za ostvarivanje svog biračkog prava.
Mportal
