Josef Holeček se u Crnoj Gori sreo sa istom pričom, on zapisuje kako Crnogorci gledaju na svoju vjeroispovijest i narodnost: ”Pitaš li ga za vjeru, odgovoriće Crnogorac da je ”Srbin”, pitaš li ga za narodnost, reći će da je
Piše: Miroslav Ćosović
Aktuelno
Na jučerašnji dan, 6. marta 1929. godine, u Pragu je umro Josef Holeček, veliki prijatelj Crne Gore i Crnogoraca.
Branislav Borozan ga predstavlja:
“Josef Holeček (1853-1929) rodio se na jugu Češke, gdje je u okolini Vodnjana proveo svoju mladost. Kao odličan novinar i književnik bio je redaktor praških novina “Narodni list”. Jedan je od najtipičnijih predstavnika književnog i političkog slavjanofilstva, vatreni pristalica borbe južnih Slovena za oslobođenje i kulturno i političko zbližavanje svih slovenskih naroda. Želeći da upozna južnoslovenske narode došao je na Balkan kao ratni dopisnik “Narodnih Listi” za vrijeme crnogorskih oslobodilačkih ratova 1876-1878. godine protiv Turaka. Duboko impresioniran heroizmom crnogorskog naroda pisao je:
“Bio sam ponosan i likovao sam što sam se obreo među narodom koji prezire život i smrt i oduševljava se velikom opštom idejom kojoj rado prinosi na žrtvu i sebe. U Crnoj Gori našao sam društvo koje s pravom zaslužuje ime naroda. Nema tu ljudi ni suviše niskih ni suviše visokih, oni su sjedinjeni zajedničkim idealnim ciljevima, svi imaju mogućnost da se u borbi za narodni cilj istaknu, imaju isto mjerilo za građansku vrlinu, a ko je stekne, neka je najveći siromah od svih je uvažavan. …Mislim da sam ovdje našao praslovensku narodnu dušu, dušu divnu, zdravu i snažnu, i želja me vuče da je upoznam potpuno i da prodrem u njene dubine”.
U Crnoj Gori je uočio jedan nov, originalni svijet koji je uspješno literarno predstavio. Sa velikom ljubavlju i poznavanjem je pisao o Crnoj Gori i Crnogorcima. Nalazio je u starim Crnogorcima, sintezu moralne i fizičke snage. Pisao je o čitavoj galeriji viđenijih Crnogoraca, posebno o Marku Miljanovu, Peku Pavloviću, Nikoli I i drugima.
Njegova djela o Crnoj Gori su pretežno etnografskog karaktera: Crna Gora, 1877; Za slobodu, 1878-1880; Crnogorske pripovijetke, 1880-1881; Crna Gora u miru, 1883-1884; Junačke slike crnogorske, 1884-1889; U Crnu Goru i Crna Gora krajem stoljeća, 1899. itd.” (Josef Holeček, Crna Gora, CID Podgorica i Izdavački centar Cetinje, 1995, str 147)
SRPSTVO JE U CRNU GORU STIGLO SA SIMOM SARAJLIJOM
Srpsku nacionalnu ideologiju, takozvano srpstvo, među Crnogorce je donio Njegošev učitelj, fanatični srpski nacionalista Sima Milutinović Sarajlija.
Srbe, koje Njegoš veliča u Gorskom vijencu i drugim djelima, veličao je prije njega i Sarajlija i vatrenu ljubav koju je on u sebi nosio prema Karađorđu, Dušanu, Obiliću… prenio je i na Njegoša.
Prije 19. vijeka srpska narodnost van Srbije i južne Mađarske nije postojala, npr u Boki Kotorskoj nema pomena o Srbima i srpskoj narodnosti sve do rečenog – 19. vijeka; portal Aktuelno je u sljedećim člancima predstavio istraživanja Gorana Komara koji u arhivima Boke i šire nije našao nijedan pomen o Srbima u Boki prije 19. vijeka:
Velikosrbin Goran Komar dokazao da su Srbi u Herceg Novom i Dračevici IZMIŠLJENI u 19. vijeku
Portal Aktuelno je u članku ”Čuveni italijanista Srđan Musić prije 34 godine dokazao da nijedan Srbin nije 1687. oslobođao Herceg Novi od Turaka”pokazao da nema nikakvog pomena o Srbima kad se od Osmanlija oslobađao Herceg Novi, u 17. vijeku.
OBIČAN NAROD JE TERMIN SRBIN RAZUMIO KAO RELIGIJSKI TERMIN
Pošto je u 19. vijeku elita pravoslavaca iz Beograda, Vojvodine, Beča… izmislila kako su svi pravoslavci na zapadnom Balkanu zapravo po narodnosti Srbi, običan narod to nije dobro razumio i kroz cio 19. vijek mi vidimo, imamo puno svjedočenja da obični, neobrazovani ljudi, termin Srbin razumiju kao vjerski termin.
Portal Aktuelno je do sada pokazao dva primjera iz prošlosti koji nam ukazuju da je oznaka srbin, bila vjerska oznaka.
Pavel Rovinski: Ime ”srbin” označava pravoslavnoga
Josef Holeček se u Crnoj Gori sreo sa istom pričom, on zapisuje kako Crnogorci gledaju na svoju vjeroispovijest i narodnost: “Pitaš li ga za vjeru, odgovoriće Crnogorac da je “Srbin”, pitaš li ga za narodnost, reći će da je “Crnogorac”. (Josef Holeček, Crna Gora, CID Podgorica i Izdavački centar Cetinje, 1995, str 25).
Uglavnom su mu tačno kazali. Pravoslavlje i crkveni obred su nam došli od srednjevjekovnih Srba, nakon što su Nemanjići osvojili Duklju, Sv. Sava je 1219. osnovao Zetsku episkopiju. Duklja/Zeta je do sv. Save bila rimokatolička zemlja, Savin otac Stefan Nemanja rođen je u Duklji i kršten po rimokatoličkom obredu, jer u Duklji tada nije bilo pravoslavnih sveštenika
