Rat u Ukrajini 357. dan. Najžešće borbe i dalje se vode oko Bahmuta. NATO navodi da Vladimir Putin sprema nove napade i najavljuju jačanje vojne pomoći Ukrajini. Kijev poručuje da su mu prioritet borbeni avioni. Američki ministar odbrane Lojd Ostin navodi da Moskva uvodi niz novih trupa na bojno polje. Norveška šalje Ukrajini osam “leoparda 2”. Detalje pratite uživo na CdM-u.
14. 33 – Stoltenberg: Osnažiti kritičnu podmorsku infrastrukturu
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je danas nakon sastanka sa ministrima odbrane zemalja članica da će Alijansa koordinisati poboljšanja zaštite na kritičnoj podmorskoj infrastrukturi.
Kako navodi Reuters, Stoltenberg se u obrazloženju te odluke pozvao na sabotažu gasovoda Sjeverni tok iz septembra prošle godine.
”To nas je sve podsjetilo na ranjivosti sa kojima se suočavamo. Ministri su zadužili vojne vlasti NATO-a da daju savjete o tome šta je potrebno dalje uraditi, uključujući bolju koordinaciju i saradnju sa privatnim sektorom”, rekao je.
14. 11 – Borelj: Rat u Ukrajini bio geopolitičko buđenje EU
Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku i bezbjedonosnu politiku Žosep Borelj izjavio je danas da je rat u Ukrajini istakao važnost zajedničke sigurnosne i odbrambene politike.
“To je bilo buđenje za Evropu, geopolitičko buđenje”, rekao je on na sjednici Evropskog parlamenta govoreći uoči godišnjice ruskog napada na Ukrajinu, navedeno je na sajtu EU.
Borelj je kazao da je, kao što je njemački kancelar Olaf Šolc rekao nekoliko dana nakon napada, ovo prekretnica, ali ne samo za Njemačku, već za cijelu Evropu.
“Buđenje pred novom realnošću za nas, a to je rat, koji smo uklonili sa našeg intelektualnog horizonta. Smanjili smo oprez, a dokaz za to je izuzetno nizak nivo naših vojnih zaliha i ograničen kapacitet naše odbrambene industrije da ih popuni”, istakao je Borelj.
Prema njegovim riječima, ruski napad na Ukrajinu je poziv za buđenje, jer Evropu vodi u novi svijet.
13.49 – Ruska novinarka osuđena na šest godina zatvora zbog izjave o ratu u Ukrajini
Ruska novinarka osuđena je na šest godina kaznene kolonije jer je optužila ruske vazdušne snage da su prošlog aprila bombardovale pozorište u ukrajinskom gradu Mariupolju, u koje su se sklonili žene i djeca.
13. 37 – UN: Potrebno 5,6 milijardi dolara za humanitarnu pomoć u 2023.
Organizacija Ujedinjenih nacija saopštila je danas da je njenim humanitarnim agencijama potrebno 5,6 milijardi dolara (5,2 milijarde eura) za potrebe 11,1 miliona ljudi u Ukrajini i 4,2 miliona izbjeglica u Evropi.
“Moramo učiniti sve što je u našoj moći da dođemo do najteže dostupnih zajednica, uključujući i one blizu linije fronta”, navodi se u saopštenju šefa humanitarnih operacija UN-a Martina Griffithsa skoro godinu dana od pokretanja ruske invazije u Ukrajini, prenosi Beta.
On je dodao da je “daleko kraj patnjama ukrajinskog naroda” i da je narodu Ukrajine potrebna međunarodna podrška.
12. 55 – Lavrov: Novi ruski vanjskopolitički smjer želi dokrajčiti zapadni ‘monopol’
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u srijedu je rekao da će se Moskva u sklopu novog smjera vanjske politike usresrediti na okončanje onoga što je nazvao zapadnim “monopolom” nad globalnim pitanjima, pritom optužujući zapad za potiskivanje rivalskih centara moći.
“Anglosaksonci i ostatak kolektivnog zapada koji im se bespogovorno pokorava nastoje pod svaku cijenu nametnuti svoj diktat svjetskim pitanjima”, rekao je Lavrov poslanicima Dume.
“Naš obnovljeni koncept vanjske politike usresrediće se na potrebu okončanja monopola zapada u oblikovanju okvira međunarodnog života, koji se u budućnosti mora odrediti ne njegovim egoističnim interesima, već pravednom, univerzalnom ravnotežom interesa”, kazao je.
12. 41 – Fon der Lajen: Protiv Rusije uvodimo najsnažnije sankcije ikada
Predsjednica Evopske komisije Ursula fon der Lajen predstavila je danas prijedlog EK za deseti paket sankcija protiv Rusije, za koji je rekla da je “najjači do sada”.
Kako je rekla, novim paketom, predlaže se zabrana izvoza za 11 milijardi evra za industrijske proizvode i tehnologiju koji ne mogu da se dobiju preko trećih zemalja, kao elektronika, specijalizovana vozila, rezervni djelovi za kamione i avione.
12. 19 – Sprema se ofanziva na Harkov
Moskva planira da zauzme sva naselja u ukrajinskom regionu Harkova.
Ukrajinska kontraofanziva početkom aprila dovela je do vraćanja većine naselja u Harkovu pod ukrajinsku kontrolu.
11. 45 – EU: Sankcije protiv iranskih entiteta koji su uključeni u rat u Ukrajini
Predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen izjavila je danas u Strazburu da će Evropska unija predložiti sankcije usmjerene protiv iranskih entiteta koji su uključeni u rat u Ukrajini.
“Prvi put predlažemo sankcije protiv iranskih entiteta, među kojima su i oni koji su povezani sa Revolucionarnim gardama, ” rekla je Fon der Lajen, prenosi Reuters.
Predsjednica Evropske komisije je dodala da je deseti paket sankcija protiv Rusije usmjeren na nove zabrane trgovine i kontrole izvoza tehnologije kao što su dronovi, helikopteri i projektili.
11. 15 – Pistorius: Zemlje NATO-a treba da izdvajaju minimalno dva posto BDP za odbranu
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius izjavio je danas u Briselu da zemlje članice NATO-a treba da izdvajaju minimalno dva odsto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu.
“Samo dva odsto neće biti dovoljno. To mora da bude osnova za sve što će uslijediti. Njemačka vlada upravo sada diskutuje o ovoj temi i uskoro će postići dogovor,” izjavio je Pistorius novinarima, prenosi Reuters.
Ministri odbrane NATO-a se spremaju za drugi dan zasijedanja u Briselu, a Ukrajina je pozvala svoje saveznike da ubrzaju isporuku oružja.
10. 45 – Moskva optužuje Tokio za ‘rusofobiju’
Rusija, koja se više decenija spori oko teritorije s Japanom, optužila je Tokio za rusofobiju i izvođenje “opakih napada” zbog njene agresije na Ukrajinu.
Sovjetske trupe zauzele su ostrva na sjeveru Japana na kraju Drugog svjetskog rata, a neriješeno pitanje oko suvereniteta nad lancem ostrva, u Rusiji poznatih kao Kurilski otoci, a u Japanu kao Sjeverne teritorije, spriječio je dvije strane da formalno potpišu mirovni sporazum.
Japan, koji se priključio saveznicima u uvođenju sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, obilježava Dan Sjevernih teritorija 7. februara, kako bi podsjetio svoj narod da su ostrva njihova, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.
10. 29 – Još jedan britanski državljanin poginuo u Ukrajini
Još jedan britanski državljanin je poginuo u Ukrajini, objavilo Ministarstvo vanjskih poslova.
To je osmi Britanac koji je izgubio život u Ukrajini tokom ruske invazije koja je počela prije gotovo godinu dana, navodi BBC, a prenosi Beta
“Pružamo podršku porodici britanskog državljanina koji je umro u Ukrajini i u kontaktu smo sa lokalnim vlastima”, rekao je portparol Ministarstva. Nisu objavljene okolnosti pod kojima je taj Britanac izgubio život.
Od početka ruske invazije 24. februara 2022. jedan broj Britanaca je otišao u Ukrajinu da bi se borili na njenoj ili učestvovali u humanitarnim operacijama.
10. 09 – UN nema mandat za istragu eksplozija na Sjevernom toku
Ujedinjene nacije nemaju mandat da istraže eksplozije na gasovodima “Sjeverni tok” i “Sjeverni tok 2”, izjavio je portparol generalnog sekretara UN-a Stephene Dujarric.
Dujarric je rekao da bi UN-u, za sprovođenje bilo kakve istrage, bio potreban određeni mandat od pravnog tijela Ujedinjenih nacija, prenosi TASS.
On je na taj način prokomentarisao vijest da su ruski psolanici podnijeli Državnoj dumi na razmatranje nacrt obraćanja UN-a sa prijedlogom da se sprovede međunarodna istraga eksplozija na gasovodima.
09. 47 – Brisel: Rusija mora da plati obnovu Ukrajine
Evropska radna grupa biće formirana sa ciljem da iskoristi zamrznuta ruska sredstva za rekonstrukciju Ukrajine, saopšteno je iz švedske misije koja trenutno presjedava EU.
“Grupa će izvesti legalnu, finansijsku, političku, ekonomsku analizu o mogućnostima korišćenja zamrznutih ruskih sredstava”, navela je švedska misija, prenosi CNN.
“Rusija mora da plati rekonstrukciju Ukrajine. U isto vrijeme, ovo postavlja neka teška pitanja. Mora sve da se uradi u skladu sa EU i međunarodnim pravom. Trenutno ne postoji konkretan model”, rekao je švedski premijer Ulf Kristerson.
09. 23 – Ukrajina objavila novu procjenu ruskih gubitaka
09. 01 – Zelenski: Stanje na istoku je teško, borimo se za svaki pedalj
Prvi čovjek Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je u svom obraćanju sinoć da je stanje na istoku zemlje teško. U ovom dijelu Ukrajine ruske snage napreduju posljednjih nedjelja, prvenstveno blizu Bahmuta.
“Situacija na frontu je i dalje teška, posebno u Donjeckoj i u Luganskoj oblasti. Tu se doslovno vodi bitka za svaki pedalj ukrajinske zemlje”, rekao je Zelenski i dodao da Rusija žuri da ostvari ciljeve koje je zacrtala u najnovijoj ofanzivi prije nego što Kijev dobije novo oružje.
07.00
U Briselu je počeo drugi dan sastanka ministara odbrane NATO-a na kom se razgovara o odvraćanju i odbrani Alijanse i jačanju podrške Ukrajini.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg istakao je tokom sastanka da Alijansa mora da osigura da Ukrajina dobije oružje koje joj je potrebno “da pobijedi u ratu” i da se ruski predsjednik Vladimir Putin ne sprema za mir, već se “sprema za još rata”.
“Ne vidimo znake da se predsjednik Putin priprema za mir, već naprotiv, da se sprema za nove ofanzive i napade. Utoliko je važnije da članice i partneri NATO pruže više pomoći Ukrajini”, kaže Stoltenberg.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je odgovorio da je NATO neprijateljska organizacija, koja, kako kaže, to potvrđuje svakog dana i sve jasnije ukazuje na svoju umiješanost u sukob oko Ukrajine.
Za to vrijeme u Ukrajini borbe ne jenjavaju. Najžešće borbe i dalje se vode oko Bahmuta.
“U poslednja tri dana, snage grupe “Vagner” su gotovo sigurno ostvarile male uspjehe oko sjevernog predgrađa Bahmuta, uključujući i selo Krasna Gora”, saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane.
Tokom jučerašnjeg dana proglašena je vazdušna opasnost u nekoliko južnih oblasti – uključujući Nikolajev, Herson i Odesu.
Zabilježeni su i artiljerijski udari po ukrajinskim položajima duž istočne linije Donjecka, prvi napadi u novoj ruskoj ofanzivi.
Oslo će poslati osam borbenih tenkova njemačke proizvodnje “leopard 2” i drugu opremu u Ukrajinu kao pomoć u ratu sa Rusijom.
Agencije
