Muzej žrtava genocida u Beogradu je, kako piše na njihovim internetskim stranicama, jedinstvena institucija, ne samo na području Srbije, već i čitave jugoistočne Europe.
Osnovala ga je Narodna skupština Republike Srbije 1992. godine “radi trajnog śećanja na žrtve genocida počinjenog nad Srbima, prikupljanja, obrade i korištenja podataka o njima i ostvarivanju obaveza iz Međunarodne konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Muzej se, istovremeno, bavi i prikupljanjem, obradom i korištenjem podataka o Holokaustu i Samudaripenu”, također se navodi uz dodatak da je to 2021. postao matični muzej u Republici Srbiji za njegovanje kulture śećanja na žrtve genocida i holokausta.
U posljednje dvije godine taj muzej otkupljuje veliki broj predmeta od ljudi kojima je neko blizak prošao kroz logore Drugog svjetskog rata, posebno u NDH.
No, kako piše B92, pripadnici različitih organizacija utrkuju se i kupuju dokaze kako bi ih uništavali i ne pitaju koliko to košta. O tome je u za TV Prva govorio Dejan Ristić, direktor Muzeja žrtava genocida, koji je odgovarao i na pitanja koliko je navodno uništenih dokumenata i ko plaća te navodne kupce.
Direktor muzeja u Beogradu: Proustaške organizacije kupuju predmete, to su dokazi o zločinu
“Iza kupovine artefakata stoji čitav niz hrvatskih udruženja, proustaških udruženja iz Australije, Kanade, dijelova Evrope, čitav niz proustaških udruženja s teritorije današnje republike Hrvatske, koji već godinama tragaju za građom iz Drugog svjetskog rata, otkupljuju je i najveći dio ili u potpunosti sve uništavaju. Ta građa nije samo istorijski artefakt, već i dokaz u počinjenom zločinu. Onog trenutka kada dokaza nema, onda ni zločina nema i to je jedan ozbiljan problem s kojim se kao društvo suočavamo jer se nažalost još uvijek dovodi u pitanje je li bilo zločina ili ne”, tvrdi na početku razgovora Ristić.
Nadalje, komentira kako je strašno što se genocid poriče od strane počinitelja, ali i međunarodne javnosti.
“Ne dovodi se činjenje zločina u pitanje samo na teritoriju na kojoj je djelovala i postojala NDH, već i u znatnom dijelu međunarodne javnosti. Negira se činjenje zločina od strane države Hrvatske tokom Drugog svjetskog rata i to je fundamentalni problem”.
Smatra i da je jednako zabrinjavajuća činjenica da Srbi zanemaruju zvjerstva koja su nad njima počinjena u Drugom svjetskom ratu od strane NDH. Ristić kaže da su se time bavili desetljećima.
“Dovoljno je reći da od 1945. ni na jednom Univerzitetu u Srbiji, na kojem se proučava istorija, nije odbranjen doktorat o Jasenovcu”.
Nadalje tvrdi da nije podignuta niti jedna optužnica za zločin genocida nas Srbima u Drugom svjetskom ratu.
“Sada, s 80 godina vremenskog odmaka, teško možemo doći do konkretnih počinitelja kojima bi mogli suditi, a u ono vrijeme kada su bili dostupni pravdi, na tome se nije radilo. Nijedna optužnica protiv hrvatskih zločinaca iz tog vremena ne sadrži kvalifikaciju ‘genocid nad Srbima’, već isključivo ‘ratni zločin’ i ‘zločin protiv čovječnosti'”, navodi Dejan Ristić.
‘Proustaška udruženja žele da unište dokaze’
No, direktor Muzeja žrtava genocida iz Beograda tvrdi da, uprkos naporima “proustaških udruženja do prikupe dokaze kako bi ih uništili”, Muzej do tih predmeta ipak često uspije doći prvi kako bi ih zaštitili od onih koji diljem regije za njima tragaju.
Dodao je da su to pomalo detektivske djelatnosti.
“Mi za tom građom tragamo na različite načine, što kroz naučna istraživanja, što kroz informacije koje dobivamo od kolega u različitim institucijama i od građana u Srbiji i regiji i onda krećemo u potragu. Stupamo u kontakt s ljudima koji pośeduju građu i trudimo se biti prvi i budemo brži od onih koji pokušavaju dokaze prikupiti i uništiti. Najčešće u tome uspijevamo, u prijethodne dvije godine proširili smo zbirke, što poklonom, što otkupom, kao nikada do sada u istpriji Muzeja žrtava genocida, a on je osnovan 1992. godine posebnim zakonom. To je poduhvat od kojeg nikada nećemo odustati”, zaključio je.
Dodaje da su se u posljednje dvije godine istraživanja intenzivirala.
“Nažalost, hrvatska i proustaška udruženja su bila ažurnija, ali imamo samo pretpostavke, jer tek sad dobivamo informacije đe se što nalazilo. S jedne strane smo do prije 30 godina bili u okruženju Jugoslavije, o NDH se u Srbiji nije smjelo govoriti, to su bile žrtve fašizma. Dželati Srba su bili hrvatske ustaše. Selektivno se time bavilo i sada čitav niz godina pokušavamo rekonstruirati taj korpus građe. Tokom prošle godine smo obnovili zbirku za više od 1000 artefakata, snimaka, fotografija… Naši artefakti su i dokaz o počinjenom zločinu”.
Odgovorio je zašto ljudi prodaju predmete hrvatskim organizacijama.
“10 posto građe prošle godine smo obnovili otkupom, ljudi nemaju dovoljno znanja, to je nešto što je ostalo od baba i đedova. Mi otkupljujemo tu građu, nekad pregovori traju mjesecima. To su predmeti svih vrsta koji svjedoče o stradanju Srba tokom Drugog svjetskog rata. Prošle godine smo dobili ciglu iz jasenovačkog logora. Locirali smo ju i prenijeli u Srbiju”, kaže Ristić.
To je ozbiljna mreža
Odakle novac tim udruženjima, pitali su ga u studiju.
“Možemo pretpostavljati, imamo informacije da se te aktivnosti provode desetljećima, to su udruženja hrvatske emigracije u Australiji i Hrvatskoj, to je ozbiljno organizovana mreža. Oni su svjesni da je građe sve manje i ako dođu do nečega, za nas je to trajno izgubljeno. Ti artefakti sadrže podatke i dokaze”, tvrdi pa odgovara na pitanje postoji li dovoljno istorijske građe koja bi mogla biti, tako kaže voditeljica, ‘bedem od istorijske revizije’.
“Da, ali nikad dovoljno, iako smo svjesni da je prošlo puno godina i imamo ozbiljne konkurente koji su jako iznenađeni đe mi stižemo i prije njih. Uspijevamo ih jako neugodno iznenaditi zbog čega sam ja jako zadovoljan”, zaključuje direktor Muzeja Ristić.
Hrvatska svake godine komemoriše žrtve Jasenovca
U ovom kontekstu važno je istaknuti da Republika Hrvatska svake godine obilježava godišnjicu proboja zadnjih zatočenika iz logora Jasenovac te cijeli državni vrh odaje počast svim žrtvama ustaških zločina.
“Kao Hrvatski sabor ovđe se śećamo žrtava i još jednom osuđujemo ustaški režim koji je činio zlo i ubijao ljude zbog njihove nacionalne, vjerske ili političke pripadnosti. Želimo poslati poruku mladima da zlo postoji i da sloboda, mir i demokratija ne dolaze sami od sebe, već se za njih treba snažno i ustrajno boriti”, rekao je prošle godine u aprilu predśednik Sabora Gordan Jandroković.
